The forester’s path from centennial forests to a millennial cave

Poučno-pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, duga 8,5 km, jedna je od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj. Staza nije kružna pa treba predvidjeti povratak na početnu točku. U tome vam može pomoći kružna autobusna linija koja na relaciji Laškovica – Roški slap – Bogatići Miljevački – Stinice vozi od lipnja do rujna. Četiri su moguća ulaza na stazu, odnosno izlaza s nje: Stinice, Brištane Gornje, Roški slap i Oziđana pećina (Bogatići Miljevački). Svi ulazi/izlazi nalaze se na lijevoj obali Krke između puta prema Visovcu i Roškome slapu. Staza je zahtjevna, a čine ju zemljani putovi, makadam, drveni mostići i stepenice, te mnogi usponi i spustovi s kojih se otvaraju vidici zbog kojih se isplati uputiti tom stazom.

Šuma je oduvijek imala posebno mjesto u svijetu mašte. Dovoljno je spomenuti kultni status koji u popularnoj kulturi imaju Šervudska šuma (Sherwood Forest), dom Robina Hooda, Mirkwood iz Gospodara prstenova i Zabranjena šuma iz serijala o Harryju Potteru, kao i Šuma Striborova među hrvatskim bajkama. Stara šuma hrasta medunca i bijelog graba na Stinicama simboličan je početak magičnog srednjeg toka rijeke Krke. S drvećem starim od sto pedeset do dvjesto godina, ona je ujedno početak, ili kraj, poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.

Od stoljetne šume do pretpovijesne pećine, kroz smaragdnozeleni tjesnac i preko srebrnih kaskada Roškoga slapa, nekada je hodio lugar, čija je služba bila čuvanje šume i njezinih dobara. Lugari su zaduženi za određena područja – lugarije, u kojima se obično nalazi i lugarska kuća, u kojoj sami ili s obitelji žive. Nekada je to bila i Visovačka kuća „Kuželj“ na Stinicama – danas je ona posjetiteljski centar u kojemu je uređen stalni izložbeni postav „Lugareva kuća“.

Na drugom kraju staze, pri vrhu litice iznad Roškog slapa, nalazi se dom pretpovijesna čovjeka, Oziđana pećina, do koje vodi 517 drvenih stepenica položenih na stijenu u njezinu podnožju. Arheološka istraživanja u pećini potvrdila su nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskoga prostora, ali i eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba, što znači da je čovjek u njoj bio neprekidno prisutan u razdoblju od 6 000 do 1 500 godina prije Krista. U pećini je, in situ, uređena arheološka zbirka, koja posjetiteljima približava život neolitičkog čovjeka.

Hodajući stazom Stinice – Roški slap – Oziđana pećina čovjek kao da kroči iz jednog svijeta u drugi: krajolik se stalno mijenja – od močvarnog terena, jednog od najvažnijih europskih ornitoloških područja zbog brojnosti vrsta ptica u vrijeme migracije, do uskoga kanjona, iz kojeg se pruža pogled na špilju Šuplju stinu, na ostatke srednjovjekovne utvrde Kamičak i na liticu na desnoj obali na kojoj je nekoć stajala utvrda Rogovo. Staza prelazi preko Roškoga slapa i njegovih bisernih Ogrlica, penje se do Oziđane pećine i završava u Bogatiću, na nadmorskoj visini od 234 m.

Foto: Ilija Kordić