Špilja – čovjekovo sklonište i simbol doma od pamtivijeka

Oziđana pećina mjesto je od izuzetne prirodne, kulturološke i povijesne vrijednosti. Jedina je špilja u Nacionalnom parku „Krka“ otvorena za posjećivanje, uređena u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina. Nalazi se na samom vrhu litice kanjona rijeke Krke iznad Roškog slapa, do koje vodi 517 drvenih stepenica. U njoj je, in situ, uređena arheološka zbirka. Oziđana pećina može se razgledati i u Prirodoslovnoj zbirci, koristeći posebne naočale i tehnologiju proširene stvarnosti.

Oziđana pećina jedan je od najatraktivnijih lokaliteta u Nacionalnom parku „Krka“. To je i morfološki zanimljiv podzemni objekt, i važno stanište špiljske faune i arheološko nalazište na kojem su pronađeni dokazi o ljudskoj nazočnosti od starijeg neolitika, dakle od oko 6 000 pa, kontinuirano, sve negdje do 1 500 godina prije Krista. Posjetitelji se u to mogu i sami uvjeriti ako se zapute poučno-pješačkom stazom Stinice – Roški slap – Oziđana pećina ili se s Roškog slapa do nje uspnu stepenicama, s čijih vidikovaca mogu uživati u nezaboravnom pogledu na male kaskade, u narodu zvane Ogrlice.

Oziđana pećina geološki je objekt srednje veličine i jednostavne morfologije, tunelasta oblika, s dva „dimnjaka“ u stražnjem dijelu. Oblikovana je u naslagama konglomerata. Ulaz u špilju vidljiv je sa suprotne strane rijeke. Naziv je dobila po suhozidu na ulazu.

Ukupno je u Oziđanoj pećini utvrđeno trideset šest različitih svojti beskralježnjaka, koje spadaju u čak devetnaest viših sistematskih kategorija. Dominantna skupina jesu skokuni, nakon njih ravnokrilci, potom pauci i jednakonožni rakovi. Te četiri skupine čine 84 % ukupne faune špilje. U špilji obitavaju i šišmiši.

U Oziđanoj pećini pronađeni su brojni ulomci keramičkih posuda u kojima se jasno ocrtava nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskog prostora (impresso, danilske i hvarske), potom eneolitika te ranog i srednjeg brončanog doba. U središnjem dijelu špilje pronađeno je ognjište, simbol doma od pamtivijeka, mjesto uz koje su se odvijale najvažnije dnevne aktivnosti prapovijesnih stanovnika.