Istraživanje stanja slatkovodnih kozica u estuariju rijeke Krke

Estuarijski ekosustavi, kao što je ušće rijeke Krke, biološki su izuzetno produktivni sustavi s neto stopama primarne proizvodnje među najvišima na svijetu

Slatkovodne kozice važan su faunistički element riječnih ušća hrvatske istočne obale Jadrana, pa tako i estuarija rijeke Krke, sa znatnim doprinosom brojnim uslugama vodenih ekosustava, kao što su podrška kruženju nutrijenata i pročišćavanju vode i smanjenje eutrofikacije i CO₂ otiska uslijed povećanja sekvestracije (vezanja) i dugoročnog skladištenja CO₂. Kao izvor hrane brojnim vodenim organizmima (osobito ribama), ključan su regulator trofičkih odnosa, ali i podrška ukupnoj bioraznolikosti zbog svoje višestruke uloge i plijena i potrošača detritusa. Drastični globalni i lokalni pad kvalitete i kvantitete vodenih staništa ušća rijeka uzrokovan je brojnim hidromorfološkim stresorima, zagađenjem, promjenom trofičkih odnosa, klimatskim promjenama, invazivnim vrstama, urbanizacijom, akvakulturom i drugim oblicima devastacije koji radikalno smanjuju areale populacija ili dovode do nestanka vrsta. Povezivanjem hidromorfološkog statusa vodotoka i IUCN-ova statusa zaštite i zelenog statusa vrste, uz sve standardne ekološke protokole, ovim istraživanjem prezentirane su nove kvalitativne i kvantitativne metode vrednovanja ugroženosti populacija kozica u estuariju Krke.

Na temelju podataka iz literature i recentnih terenskih istraživanja te klasičnih taksonomskih i molekularnih analiza potvrđen je nalaz vrste Atyaephyra acheronensis u oligohalinoj zoni estuarija rijeke Krke. Druga slatkovodna kozica istočne obale Jadrana, vrsta Palaemon antennarius, nije zabilježena na istraživanom području. Utvrđen je izostanak nalaza utvrđene vrste kozica u gornjim dijelovima estuarija rijeke Krke uslijed povišenja saliniteta iznad granične vrijednosti oligohalinih voda (> 5). Valorizacijom hidromorfološkog statusa vodotoka potvrđena je povezanost izostanka prirodnog supstrata, vodene makrofitske i riparijske vegetacije i prisutnosti umjetnih građevina u priobalnoj zoni estuarija grada Skradina s negativnim učinkom na istraživanu vrstu. Hidromorfološko stanje i struktura i sastav vodenih staništa povoljni su u strogo zaštićenom dijelu estuarija unutar NP Krka, dok su nizvodni dijelovi oko grada Skradina izmijenjeni ili uništeni. Donji dijelovi ušća Krke nepovoljni su za tu vrstu zbog visokog saliniteta. Zatečeni uvjeti na prostoru nizvodno od strogo zaštićenog područja ušća Krke mogu poslužiti kao inkubatorske zone za istraživanu vrstu kada uvjeti saliniteta to omogućuju i kada su prisutna povoljna mikrostaništa i hidromorfološki uvjeti. Vrsta ima jednogodišnji životni ciklus, s očekivanim rasponom pojavljivanja ranih razvojnih stadija i ženki s jajima u kasnoproljetnom i ljetnom razdoblju, no s poremećenim odnosom spolova, što ukazuje na prisutnost stresnih uvjeta uzrokovanih najvjerojatnije povišenim salinitetom.

Provedeno istraživanje omogućuje novi model valorizacije statusa ugroženosti slatkovodnih beskralježnjaka u Hrvatskoj, koji se može primijeniti na cijelom Mediteranu. Za područje estuarija rijeke Krke potrebne su ciljane, organizirane, sveobuhvatne i radikalne intervencije u vidu osvješćivanja lokalnog stanovništva, davanja preporuka i savjeta i snažne kontrole kod izvođenja građevinskih i drugih radova, različitih intervencija u prirodi i prenamjene prostora, osobito tijekom turističke sezone te za potrebe različitih gospodarskih djelatnosti, kako bi se spriječile daljnja devastacija i ekološka destabilizacija i nestanak staništa vitalnih za mnoge divlje vrste. Istraživanje je istaknulo nužnost dugoročnog ciljanog monitoringa staništa i vrsta tipičnih za estuarij rijeke Krke radi otkrivanja ranih promjena i donošenja upozorenja ključnih za razvoj održiva upravljanja njime i održavanje optimalnih uvjeta ekosustava.

Brošura_Važnost očuvanja slatkovodnih kozica estuarija rijeke Krke

Fotografije: Sanja Gottstein