Istraživanje morfologije sedrene barijere Manojlovačkog slapa na području NP Krka primjenom daljinskih istraživanja

Projekt „Istraživanje sedrene barijere Manojlovačkog slapa primjenom daljinskih istraživanja“ usmjeren je na razvoj, primjenu i evaluaciju suvremenih metoda daljinskog istraživanja u dokumentiranju, analizi i praćenju stanja sedrenih barijera

Kompleksnost, razvedenost i osjetljivost sedrenih barijera, osobito Manojlovačkog slapa, zahtijevaju visokorezolucijske, neinvazivne i prostorno pouzdane metode monitoringa, što ovaj projekt omogućuje.

U okviru istraživanja razvijena je integrirana metodologija koja kombinira UAV fotogrametriju (RGB i multispektralno snimanje), ručno i mobilno lasersko skeniranje (SLAM tehnologiju – Leica BLK2GO i LiGrip 01 Lite) i državne HR LiDar podatke. Svaka od tih metoda doprinosi različitim aspektima dokumentiranja: UAV omogućuje snimanje šireg prostora i površinske morfologije, SLAM rekonstruira vertikalne, nadvješene i potkapane dijelove barijera i podzemne strukture, dok HR LiDar osigurava regionalni kontekst i klasificirane vegetacijske slojeve. Integracijom svih senzorskih podataka stvoren je detaljni trodimenzionalni model Manojlovačkog slapa, s prostornom točnošću reda centimetra. Dodatno, u okviru projekta ispitana je metodologija bilježenja i klasifikacije vegetacijskog pokrova na temelju multispektralnih UAV snimaka i LiDAR podataka, s naglaskom na kvantifikaciji utjecaja niske i srednje vegetacije na vidljivost i interpretaciju sedrenih struktura.

Tijekom istraživanja (2024. i 2025.) provedeno je pet terenskih snimanja u različitim sezonskim i hidrološkim uvjetima. Dobiveni rezultati obuhvaćaju 3D modele, oblake točaka, poprečne i uzdužne presjeke, karte vegetacijskog pokrova i usporedbu primijenjenih metoda. Usporedbom tih metoda potvrđeno je da niti jedna od njih pojedinačno ne daje potpuni uvid u složenu geometriju barijera, dok integralni pristup omogućuje najpouzdaniju i najkompletniju rekonstrukciju.

Analize morfologije Manojlovačkog slapa pokazale su da je njegova struktura višeslojna i iznimno razvedena, da je karakteriziraju vertikalne litice, duboke potkapine (4 – 6 m), slojevite sedrene ploče, fosilizirani segmenti i aktivne zone taloženja. Uspostavljeni 3D modeli omogućili su prepoznavanje utjecaja erozije na bilježenje pukotina i urušenih površina.

Posebno vrijedan doprinos projektu dalo je dokumentiranje kompleksa Mlinovi Krebića, gdje je pomoću SLAM tehnologije prvi put izrađena detaljna 3D rekonstrukcija podzemnih kanala, nadzemnih ruševina i prirodnih špiljskih prostora integriranih u sedreni sustav.

Ovaj projekt predstavlja sveobuhvatni iskorak u dokumentiranju i razumijevanju sustava sedrenih barijera primjenom suvremenih daljinskih metoda, a dobiveni rezultati osiguravaju znanstvenu podlogu i operativne alate za upravljanje, očuvanje i zaštitu prirodnog fenomena NP Krka.