Vodeni kornjaši pripadaju redu kornjaša (Insecta: Coleoptera). Nalaze se u gotovo svim tipovima vodenih staništa, osim mora i oceana. Najvažniju ulogu u njihovoj rasprostranjenosti ima raznolikost mikrostaništa u određenom biotopu, odnosno njihova preferencija prema određenom tipu staništa.
Kako na druge skupine vodenih kukaca, tako i na vodene kornjaše utječu fizikalno-kemijska obilježja vode, prije svega brzina njezina strujanja i koncentracija hranjivih tvari otopljenih u njoj, što ih čini važnim pokazateljima kvalitete staništa, odnosno bioindikatorima. Vodeni kornjaši vrlo brzo reagiraju na promjene u svom staništu.
Sedrene barijere specifična su staništa, nastala biodinamičkim procesima. Na tim staništima voda je obogaćena kisikom i često vrlo brza. U njima se nalazi zajednica mahovina i kukaca kornjaša slapoljuba (Insecta: Coleoptera: Elmidae), koja je definirana kao „nositelj biološke raznolikosti krških vodenih sustava“ i pokazatelj visoke kvalitete staništa.
Stoga je osnovni cilj ovog projekta bio provesti prvo istraživanje faune vodenih kornjaša na slapištima i sedrenim barijerama duž toka rijeke Krke, počevši od izvora pa sve do njenog donjeg toka, koje će služiti kao temelj budućih istraživanja i dati smjernice za njih. S obzirom da do sada nisu provođena sustavna istraživanja faune vodenih kornjaša na tim staništima, mjereni su, s ciljem određivanja indikatorskog potencijala navedenih kukaca, i fizikalno-kemijski pokazatelji vode. Uz to su, prema tipu supstrata, definirani tipovi staništa. Terensko istraživanje provela je doc. dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, u proljeće i ljeto 2023. godine na ukupno devet lokacija i devetnaest podlokacija duž toka rijeke Krke. Utvrđeno je osam porodica, šesnaest rodova i dvadeset dvije vrste vodenih kornjaša. Najzastupljenije su dvije porodice: šavoljike (Hydraenidae) i slapoljubi (Elmidae), koje čine tipičnu faunu ovakvih staništa, što ukazuje na vodu vrlo visoke kakvoće.
Raznolikost i brojnost kornjaša na rijeci Krki razlikuju se duž njezina toka i smanjuju se u nizvodnom smjeru. Najvažniji činioci koji definiraju njihovu brojnost i rasprostranjenost jesu temperatura vode, količina kisika otopljenog u njoj te tip i raznolikost mikrostaništa.
Tijekom ovog istraživanja izrađena je i entomološka kutija s više od dvjesto prepariranih jedinki kukaca, koja će služiti u edukaciji, za upoznavanje s metodama istraživanja u entomologiji i ekologiji, ali i za upoznavanje s tim značajnim stanovnicima sedrenih barijera.
Istraživanja
JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE
Praćenje stanja ciljnih vrsta riba glavočića crnotrusa (Pomatoschistus canestrinii) i oštrulje (Aulopyge huegelii)
Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja trenutne rasprostranjenosti i stanja populacija ciljnih vrsta slatkovodnih riba glavočića crnotrusa (Pomatoschistus canestrinii) i oštrulje (Aulopyge huegelii) na području ekološke mreže HR2000918 Šire područje NP Krka
Istraživanje stanja slatkovodnih kozica u estuariju rijeke Krke
Estuarijski ekosustavi, kao što je ušće rijeke Krke, biološki su izuzetno produktivni sustavi s neto stopama primarne proizvodnje među najvišima na svijetu
Istraživanje morfologije sedrene barijere Manojlovačkog slapa na području NP Krka primjenom daljinskih istraživanja
Projekt „Istraživanje sedrene barijere Manojlovačkog slapa primjenom daljinskih istraživanja“ usmjeren je na razvoj, primjenu i evaluaciju suvremenih metoda daljinskog istraživanja u dokumentiranju, analizi i praćenju stanja sedrenih barijera
Istraživanje i inventarizacija gljiva šumskih staništa na području NP Krka
Znanstveni projekt „Istraživanje i inventarizacija gljiva šumskih staništa na području NP Krka“ za cilj je imao istražiti bioraznolikost nadzemnih i podzemnih vrsta iz dva najveća odjeljka gljiva, Ascomycota (askomiceti) i Basidiomycota (bazidiomiceti), na području NP Krka, a proveli su ga dr. sc. Željko Zgrablić, dr. sc. Armin Mešić, dr. sc. Zdenko Tkalčec, dr. sc. Ivana Kušan i Neven Matočec.