Metan znatno pridonosi globalnom zagrijavanju

Nakon ugljikova dioksida, on je drugi najveći uzrok globalnog zagrijavanja izazvanog direktnim djelovanjem ljudi. Najveći biogeni izvori metana jesu močvarna područja i ostali slatkovodni sustavi, s naglaskom na stajaćicama.

Tijekom 2022. i 2023. godine Institut Ruđer Bošković proveo je istraživanje „Metan u Visovcu – uloga biogeokemijskih procesa i dinamika mikrobnih zajednica – METVIS“ s ciljem utvrđivanja uloge i značaja mikrobnih zajednica u kruženju metana u jezeru Visovac.

Tijekom istraživanog razdoblja praćeni su fizikalno-kemijski parametri: prisutnost bakterija odgovornih za sintezu ili/i razgradnju metana u vodenom stupcu i korelacija kemijskih parametara i koncentracije metana s bakterijskom zajednicom. Uporabom najnovijih metoda u istraživanju sastava mikrobnih zajednica (sekvencioniranja sljedeće generacije) i povezivanjem tih zajednica s fizikalno-kemijskim parametrima, na dvjema odabranim točkama na jezeru Visovac istražen je odnos bakterija i metana. Kako je u lipnju 2023. godine zabilježena iznimno velika količina oborina, koja je uzrokovala miješanje vodenog stupca, on nije dalje obrađivan. Ipak, budući da su obje točke na kojima je obavljeno uzorkovanje imale vrlo slične rezultate, u budućnosti bi uzorkovanje sa samo jedne točke bilo dovoljno za praćenje koncentracije metana u jezeru.

Koncentracija kisika u vodenom stupcu opadala je od proljeća do jeseni. U pridnenom sloju utvrđena je anoksija (pomanjkanje količine kisika u organizmima), na što je upućivalo i povećanje sulfata u tom sloju. Na pojavu anoksije  najviše utječe porast temperature vode.

Metan je utvrđen u svim uzorcima. Njegova koncentracija raste od proljeća prema jeseni, ali u granicama koje su i inače utvrđene u sličnim slatkovodnim ekosustavima. Svaka sezona oblikovala je svoju mikrobnu populaciju, a pojava anoksije najviše je utjecala na njihov sastav. Najznačajnije grupe bakterija odgovorne za ciklus metana jesu Methylococcales i Methanobacteriales/Metanobacterium.

Da bi se dobila kompletna slika organskog opterećenja jezerskog sustava, istraživanja trebaju osim Visovca obuhvatiti i jezero Brljan, a uzorkovanje se mora obavljati redovito. Zbog jake interakcije organskog opterećenja i koncentracije metana, u budućnosti se mora realizirati i monitoring organskog opterećenja ekosustava Krke.

 

 

Istraživanja

JOŠ NOVOSTI IZ KATEGORIJE

  15/04/2026
Praćenje stanja ciljnih vrsta riba glavočića crnotrusa (Pomatoschistus canestrinii) i oštrulje (Aulopyge huegelii)

Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja trenutne rasprostranjenosti i stanja populacija ciljnih vrsta slatkovodnih riba glavočića crnotrusa (Pomatoschistus canestrinii) i oštrulje (Aulopyge huegelii) na području ekološke mreže HR2000918 Šire područje NP Krka

  04/03/2026
Istraživanje stanja slatkovodnih kozica u estuariju rijeke Krke

Estuarijski ekosustavi, kao što je ušće rijeke Krke, biološki su izuzetno produktivni sustavi s neto stopama primarne proizvodnje među najvišima na svijetu

  16/02/2026
Istraživanje morfologije sedrene barijere Manojlovačkog slapa na području NP Krka primjenom daljinskih istraživanja

Projekt „Istraživanje sedrene barijere Manojlovačkog slapa primjenom daljinskih istraživanja“ usmjeren je na razvoj, primjenu i evaluaciju suvremenih metoda daljinskog istraživanja u dokumentiranju, analizi i praćenju stanja sedrenih barijera

  30/01/2026
Istraživanje i inventarizacija gljiva šumskih staništa na području NP Krka

Znanstveni projekt „Istraživanje i inventarizacija gljiva šumskih staništa na području NP Krka“ za cilj je imao istražiti bioraznolikost nadzemnih i podzemnih vrsta iz dva najveća odjeljka gljiva, Ascomycota (askomiceti) i Basidiomycota (bazidiomiceti), na području NP Krka, a proveli su ga dr. sc. Željko Zgrablić, dr. sc. Armin Mešić, dr. sc. Zdenko Tkalčec, dr. sc. Ivana Kušan i Neven Matočec.

109

km2

07

slapova

388

km bike ruta

47

km pješačkih staza

10

ulaza

Skip to content