Praćenje stanja značajnih šumskih zajednica na području NP „Krka“

Nastavak višegodišnjeg praćenja stanja šumskih zajednica na području Nacionalnog parka „Krka“

Praćenje stanja značajnih šumskih zajednica na području NP „Krka“ u 2024. i 2025. godini proveo je Hrvatski šumarski institut, istraživačka ustanova sa sjedištem u Jastrebarskom, kao nastavak višegodišnjeg praćenja stanja šumskih ekosustava. Istraživanja su obavljena na pokusnim plohama u petorima šumskim zajednicama na različitim lokalitetima: sjemenjače hrasta medunca u predjelu Stinice, sastojine hrasta crnike u predjelu Mačkovica, sastojine alepskog bora u predjelu Žurića brdo, poplavnih šuma poljskog jasena kod manastira Krka i šume hrasta medunca i crnoga graba u predjelu HE Miljacka.

Glavna prijetnja šumskim ekosustavima je mogućnost pojave šumskog požara, posebno u šumama alepskoga bora, koje su najugroženije. Stoga se preporučuje da se u pojedinim predjelima provedu mjere prorede sastojine i sanitarne sječe. Učinak bi bio dvojak: smanjila bi se goriva masa i oslobodio prostor (svjetlo) za autohtone, klimazonalne vrste kao što su hrast crnika i hrast medunac.

Istraživanjem je utvrđena prisutnost stranih invazivnih biljnih vrsta, primarno pajasena, zatim nagundovca i gledičije, koje u ovoj fazi nisu veća prijetnja, no sigurno je da će se njihova brojnost i pokrovnost u budućnosti povećati, tako da će i njih trebati sustavno uklanjati.

Šumske sastojine hrasta medunca i hrasta crnike (na Stinicama i Mačkovici) dobro su očuvane. Stara stabla još uvijek plodonose, međutim broj mladih i srednjodobnih stabala koja bi u budućnosti trebala zamijeniti stara stabla relativno je malen. Razlog tomu je gusta podstojna etaža bjelograbića, koji zatvara sklop i otežava razvoj mladih biljaka medunca i crnike. Zbog toga je u tom dijelu potrebno obaviti njegu sastojine čišćenjem podstojne etaže bjelogrbića da bi pomladak hrasta mogao rasti i razvijati se. Također je važno na tim lokalitetima provoditi redovite mjere zaštite od požara i održavati prohodnost pristupnih putova i staza.

Na mnogim je lokalitetima zamijećena prisutnost divljači, ali ne tolika da bi izravno ugrožavala opstanak stanišnoga tipa, koji je prije svega potencijalno ugrožen klimatskim promjenama i požarima.

U cilju zaštite i očuvanja postojećeg povoljnog stanja šumskih zajednica u Parku preporučuje se daljnja provedba monitoringa šuma i aktivnosti prorede, sanitarne sječe i uklanjanja invazivnih vrsta.