Kaskadne Ogrlice sred kanjona rijeke Krke

Roški je slap šesti, pretposljednji slap na rijeci Krki, trideset šest kilometara udaljen od njezina izvora. Nalazi se u proširenju kanjona Krke koje u donjem toku čini ujezereni dio rijeke, a u gornjem slapišta s brojnim rukavcima i vegetacijom obraslim kaskadama, koje su, zbog mreškanja srebrnkaste boje, u narodu prozvane Ogrlice. Sedrena barijera duga je 650 m, široka oko 450 m, visoka ukupno 22,5 m. Glavni slap nalazi se na kraju barijere, gdje se Krka u širokoj lepezi s petnaest metara visine ruši u Visovačko jezero.

Roški slap karakterizira bujna kanjonska vegetacija. U pukotinama stijena raste ilirsko-jadranski endem prozorski zvončić. U rijeci plivaju potočna pastrva i klen. Među vodozemcima brojne su šumska smeđa i velika zelena žaba i barska kornjača. Kamenjar s grmolikom vegetacijom stanište je velikog zelembaća. Od rijetkih sisavaca tu obitavaju divlja mačka i vidra.

Zbog svoje bajkovite ljepote i raznolikih prirodnih fenomena, Roški slap omiljeno je odredište istinskih zaljubljenika u prirodu. Meditativno žuborenje vode u vodenicama ili pogled s vidikovaca u kanjonu osvajaju i hedoniste i avanturiste. Roški slap može se organizirano posjetiti izletničkim brodom koji od ožujka do studenoga vozi, četiri sata, na relaciji Skradinski buk – Visovac – Roški slap. Na Roški slap može se doći i kolnim cestama iz Šibenika, Skradina, Drniša i Knina. Iz smjera Šibenika na Roški slap dolazi se cestom Šibenik – Pakovo Selo – Ključ – Širitovci ili cestom Šibenik – Skradin – Dubravice – Rupe – Laškovica. S prominske strane do slapa se može doći cestom Drniš – Širitovci, a s bukovičke strane iz sela Laškovice.

Do Roškoga slapa vodi i poučno-pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, koja s jedne strane počinje na Stinicama, a s druge 300 m od sela Bogatića. Na obama polazištima nalazi se parkiralište, s kojeg polazi autobus koji u organizaciji NP „Krka“ prevozi posjetitelje.

S Roškog slapa polaze izletnički brod koji vozi do manastira Krka i srednjovjekovnih utvrda Nečven i Trošenj i elektrobrod koji vozi nizvodno do otoka Visovca.

Foto: Davor Šarić