Od Skradinskog buka do Slovenije: izložba o industrijskoj baštini Krke u Tehničkom muzeju Slovenije

U povodu 130. obljetnice puštanja u rad prve hidroelektrane na rijeci Krki, 28. kolovoza 1895. godine, Javna ustanova Nacionalni park Krka u suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku priredila je izložbu Industrijska arhitektura na rijeci Krki, koja će biti otvorena 5. ožujka 2026. u Tehničkom muzeju Slovenije u Bistri

Gostovanje izložbe izvan granica Hrvatske potvrđuje međunarodni značaj industrijske i elektroenergetske baštine rijeke Krke.

Izložba je nastala kao rezultat istraživačkog projekta o industrijskim pogonima duž rijeke Krke, a izvorno je bila postavljena u vodenici na Skradinskom buku, nedaleko od arheološki istraženih i konzerviranih ostataka hidroelektrane Krka. Upravo je na tom mjestu 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon hidroelektrane na slapovima Niagare, u pogon puštena hidroelektrana Krka, jedno od najznačajnijih elektroenergetskih postrojenja u povijesti energetike u Hrvatskoj i svijetu.

Puštanjem u rad hidroelektrane na Skradinskom buku ostvaren je i prvi prijenos izmjenične struje na veću udaljenost u Hrvatskoj. Vizionarski pothvat izgradnje cjelovita sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije višefazne izmjenične struje – koji se sastojao od postrojenja na Krki, jedanaest kilometara dugog dalekovoda od hidroelektrane do Šibenika i potrošača u gradu – ostvarili su inženjer Vjekoslav Meichsner i šibenski gradonačelnik Ante Šupuk. Te je večeri Šibenik postao prvi grad na svijetu u kojem je zasvijetlila javna električna rasvjeta na izmjeničnu struju dobivenu iz hidroelektrane.

U razdoblju do početka Prvog svjetskog rata vodena snaga rijeke Krke iskorištena je za rad još triju hidroelektrana: HE Jaruga na Skradinskom buku, HE Roški slap i HE Miljacka na istoimenom slapu na gornjem toku Krke. Te hidroelektrane i danas proizvode električnu energiju i dio su jedinstvenog elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske.

Na izložbi su predstavljeni arhivski dokumenti, fotografije i nacrti iz fundusa JU NP Krka, Gradskog muzeja Drniš, Državnog arhiva u Šibeniku, Hrvatskog državnog arhiva i privatne zbirke obitelji Šupuk. Kroz bogatu građu posjetiteljima je prikazan razvoj industrijske arhitekture na rijeci Krki i njezin utjecaj na snažni gospodarski uzlet Šibenika i šibenskog kraja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Industrijska arhitektura na rijeci Krki svjedoči o velikim tehnološkim postignućima koja su promijenila način života ljudi. Na preporuku Povijesnog odbora za očuvanje i promicanje inženjerske baštine, Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE) 20. svibnja 2013. uvrstio je hidroelektranu Krka na Skradinskom buku među povijesno važna inženjerska postignuća u svijetu. Iako je hidroelektrana Krka prestala s radom 1913., a njezina postrojenja demontirana tijekom Prvog svjetskog rata, njezini ostaci, u vlasništvu obitelji Šupuk, i danas su vidljivi na Skradinskom buku, gdje su o njoj postavljene informativne ploče.

Kao i prije sto trideset godina, rijeka Krka i sada je žila kucavica šibenskog kraja. No dok je nekada bila pokretač snažnog industrijskog razvoja, danas je ona temelj održiva razvoja koji počiva na zaštiti i očuvanju prirodne raznolikosti i jedinstvenih fenomena rijeke. U promišljanju budućnosti prioritet Nacionalnog parka Krka ostaje zaštita prirode i očuvanje krhkih ekosustava, uz istodobnu valorizaciju bogate kulturne i industrijske baštine koja je obilježila povijest ovoga prostora.