Monitoring stanja i strukture reprezentativnih šumskih zajednica na području NP „Krka“

Nastavlja se višegodišnje praćenje stanja šumskih zajednica na području Nacionalnog parka „Krka“

Monitoring stanja i strukture šumskih zajednica na području NP „Krka“ u 2023. godini proveo je Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko. Taj je projekt nastavak višegodišnjeg praćenja stanja šuma na pet trajnih pokusnih ploha, različitih šumskih zajednica: sjemenjača hrasta medunca u predjelu Stinice, sastojina hrasta crnike u predjelu Mačkovica, sastojina alepskog bora u predjelu Žurića brdo, poplavne šume poljskog jasena kod Manastira Krka i panjača hrasta medunca u predjelu Donji Radići.

Inicijalnim istraživanjem tih šumskih zajednica utvrđeni su florni sastav i struktura osnovnih sastojinskih elemenata (vrsta drveća, broj stabala (N/ha), temeljnica (m²/ha), prosječni prsni promjer (cm)). Ti su parametri bitni za ocjenu ukupnog stanja šumskih zajednica. Njihovo višegodišnje praćenje daje uvid u razvoj šumskih zajednica i mogućnost njihove prirodne obnove, s naglaskom na autohtone vrste drveća toga područja. Na osnovi provedenih monitoringa utvrđena je visoka bioraznolikost šumskih ekosustava Parka i definirane smjernice za njezino očuvanje.

Usporedba najzastupljenijih šumskih zajednica u Parku pokazuje da se šumske sastojine nalaze u progresiji, kako površinski tako i brojem drveća glavnih vrsta i povećanjem vrijednosti svih strukturnih parametara. Primjerice, 2023. godine broj stabala poljskog jasena na području Manastira Krka iznosio je 1 091 po hektaru, s prosječnim prsnim promjerom od 17,8 cm, dok je taj broj 2018. iznosio 415 po hektaru, s prosječnim prsnim promjerom od 20,8 cm.

Na odabranim plohama prati se utjecaj biotičkih i abiotičkih činilaca, odnosno pojava biljnih bolesti i štetnika u Parku. Ukupno zdravstveno stanje šuma po lokacijama ocijenjeno je kao dobro, s malim i pojedinačnim napadima štetnika, tako da iz tih razloga za sada nisu potrebne mjere zaštite. Preporučuje se nastavak praćenja brojnosti štetnika jer bi gradacija tih vrsta mogla prouzročiti štete u šumskim zajednicama i narušiti zdravstveno stanje drveća.

U šumskoj zajednici hrasta medunca i bijelog graba na lokaciji Stinice postavljeni su kišomjeri. Analizom prikupljenih uzoraka kišnice (dvanaest uzoraka godišnje) prati se utjecaj zračnog onečišćenja na šumske zajednice. Kontinuirana mjerenja u pravilnim vremenskim razmacima omogućuju praćenje trenda i vezu iona dospjelih atmosferskim taloženjem. Rezultati analiza uzoraka ukazuju na to da u određenim periodima dolazi do povećanog taloženja dušikovih i kiselih spojeva. Kritična opterećenja tim spojevima zasad nisu dosegnuta te se preporuča nastavak mjerenja atmosferskih taloženja u šumskim sastojinama.

S ciljem zaštite i očuvanja šuma kao važne sastavnice ovog zaštićenog područja, preporučuje se daljnja provedba monitoringa šumskih ekosustava i njihovih sastavnica, s naglaskom na detekcije eventualnih štetnika i biljnih bolesti i donošenje mjera njihova suzbijanja.