Istraživanje potencijala i intenziteta osedravanja na ciljanim područjima rijeke Krke

U 2023. godini Hrvatsko biološko društvo provelo je istraživanje potencijala i intenziteta osedravanja na sedam sedrenih slapova rijeke Krke

Tijekom istraživanja postavljene su pokusne plohe, izmjereni okolišni faktori i uzorkovan materijal za analizu. Dobiveni rezultati pokazuju da je komplementarno djelovanje različitih sedrotvoraca specifično za svaki od sedam sedrenih slapova rijeke Krke i da svako slapište ima jedinstveni uzorak pojavljivanja i abundancije tih organizama. Istraživanje taloženja sedre na prirodnim i umjetnim podlogama pokazuje da rijeka Krka ima vrlo visok potencijal osedravanja na svim svojim slapovima, da intenzitet toga procesa ovisi o specifičnim uvjetima okoliša i biološkim komponentama i da varira od niskog do vrlo visokog, ali nikada nije negativan.

Na svim slapištima zabilježeni su živi i vijabilni sedrotvorci, sedrotvorne mahovine i konglomerati cijanobakterija koje inkrustriraju sedru, kao i bogata fauna makrozoobentosa koja doprinosi procesu taloženja minerala kalcita.

Dodatna pokusna ploha postavljena na Skradinskom buku, nizvodno od slapišta, na lokalitetu na kojem je bilo kupalište, pokazuje recentno formiranje sedre na živim mahovinskim zajednicama i na starim blokovima u koritu i uz njega.

Uz mahovinsku i cijanobakterijsku sedru, na tom lokalitetu obilno su se razvile i kolonije zelenih alga na blokovima stare sedre uz korito rijeke. Posebno se izdvaja zajednica kopnene zelene alge Trentepohlia aurea, vrste koja je na području rijeke Krke prvi put zabilježena 1890. godine, što najstariji zapis kopnene alge u Hrvatskoj (Hansgrig 1890). Kasnija istraživanja nisu je zabilježila sve do sada, kada je, nakon sto trideset godina, ponovo zabilježena na tom području. Ta vrsta kopnene alge iz grupe zelenih algi (Chlorophyta), intenzivne narančaste boje zbog direktne izloženosti sunčevim zrakama, govori o povratku i obnovi zajednica nakon prestanka ljudskih aktivnosti na tom lokalitetu.