Analiza stanja populacija ciljnih vrsta ptica područja ekološke mreže HR1000026 Krka i okolni plato na području ekološke mreže HR2000918 Šire područje NP Krke

Na širem području Nacionalnog parka „Krka“ u 2023. godini Udruga BIOM provela je detaljnu analizu stanja populacija ciljnih vrsta ptica Natura2000 područja HR1000026 Krka i okolni plato

Na području Parka utvrđen je jako teritorijalan gnijezdeći par crvenoglavog djetlića D. medius u najvećoj očuvanoj sastojini vlažnih šuma u blizini Manastira Krka, dok je vodomar A. atthis vjerojatno neredovita i malobrojna gnjezdarica.

Voljić maslinar H. ovivetorum u recentnim istraživanjima na području Parka nije zabilježen, te se smatra neredovitom gnjezdaricom.

Od gnjezdarica tršćaka koje su i ishranom vezane za tršćak, jedino je čapljica voljak I. minutus stalna gnjezdarica u Parku. S obzirom da nisu zabilježene prijetnje ni degradacije staništa, potrebno je provesti dodatna terenska istraživanja kako bi se utvrdio status ostalih ciljnih vrsta: riđe štijoke P. porzana, sive štijoke P. parva, male štijoke P. pusilla i bukavca B. stellaris. Moguće je da su te vrste, koje su načinom života vezane za tršćake, na području Parka tek povremene gnjezdarice u godinama u kojima im odgovaraju hidrološki uvjeti.

Gnjezdarice otvorenih suhih travnjaka na zaravnjenim terenima, kratkoprsta ševa C. brachydactyla, velika ševa M. calandra i ćukavica B. oedicnemus, najugroženije su ciljne vrste Natura2000 područja Krka i okolni plato. Radi njihova očuvanja potrebno je provesti mjere zaštite njihovih staništa, a za restauraciju se predlažu travnjaci gdje se te vrste još bilježe u malim brojevima.

Gnjezdarice suhih travnjaka, mozaičnih staništa i stjenovitih staništa primorska trepteljka A. campestris, jarebica kamenjarka A. graeca, rusi svračak L. collurio, sivi svračak L. minor i ševa krunica L. arborea skupina su koju je potrebno dodatno istražiti jer su u pitanju relativno brojne i široko rasprostranjene vrste za koje se očekuje da im brojnost pada zbog zarastanja staništa u gustu šikaru.

Zimovalice i preletnice vlažnih staništa patke, gnjurci, vranci, čaplje, liska i kokošica nisu ugrožene iako su u recentnim istraživanjima zabilježene u manjem broju. Smanjena brojnost vjerojatno nije uzrokovana stanjem staništa, jer je ono očuvano, već sve blažim zimama, zbog čega te vrste zimuju znatno sjevernije. Zbog negativna utjecaja štuke E. lucius na ekosustav Krke, predlaže se povezivanje ornitoloških i ihtioloških istraživanja zbog mogućeg negativnog utjecaja te vrste i na ptice vodarice.

Od grabežljivica, mali sokol F. peregrinus i eja strnjarica C. cyaneus malobrojne su zimovalice otvorenih i mozaičnih ruralih krajolika, zabilježene u sjevernom dijelu Parka. Eja močvarica C. aeruginosus na zimovanju se standardno bilježi na području Parka tijekom zimskog prebrojavanja ptica. Gnjezdište surog orla A. chrysaetos kod Nečvena već godinama nije korišteno, a nisu zabilježena ni opažanja sivog sokola F. peregrinus. Bilježenje bukoča P. haliaetus kao preletnice temelji se na slučajnim opažanjima jer nije moguće provesti ciljno istraživanje.