Košarkaši GKK Šibenik u obilasku Visovca i Roškog slapa

Krkom nizvodno od Roškoga slapa do otoka Visovca, povijesnom rutom, zaplovili su električnim katamaranom Nacionalnog parka „Krka“ košarkaši GKK Šibenik

U posjet otoku Visovcu, stoljetnom odredištu hodočasnika iz cijelog svijeta, šibenska je ekipa plovila u tišini, dobrodošloj nakon intenzivnih treninga i utakmica koje prati snažna i glasna podrška navijača. Izostanak buke i zagađenja gorivom, što izravno utječe na dugoročno očivanje prirode, karakteristike su Visovca i Miljevaca, dvaju brodova na elektromotorni pogon nabavljenih u sklopu šireg projekta Nepoznata Krka – skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, usmjerenog i na održivi razvoj i očuvanje ekosustava rijeke Krke.

Na putu do Visovca košarkaši su mogli uživati u jednom od najljepših prizora u Parku, kanjonu Među gredama. Dug svega 500, širok od 50 do 100 m, usječen u okomitim, surim stijenama visokim oko 150 m, taj se kanjon ubraja u geomorfološki najzanimljivije dijelove toka rijeke Krke. Iako kormilo broda drže sigurne ruke iskusnih Krkinih kapetana, vodič nije propustio napomenuti da putnike čuva i sv. Nikola, zaštitnik pomoraca, kojemu je posvećena zavjetna kapelica na lijevoj obali kanjona. Nešto niže na istoj obali Krke, na sredini kanjona, u živoj stijeni nalazi se manji rasjed u kojem se, čudnom igrom prirode, svako glasanje pretvara u trostruku jeku, što su dečki imali priliku i sami isprobati. Iako ne tako stari da bi se s nostalgijom sjećali filmova o njemu, ali dovoljno mladi da pamte dječje igre, sa zanimanjem su pratili priču o najpopularnijem filmskom indijanskom poglavici, Winnetouu, koji je šezdesetih godina prošlog stoljeća jahao upravo tim kanjonom.

Kanjon se širi u Visovačko jezero, nastalo izdizanjem sedrene barijere Skradinskog buka. Na najširem dijelu jezera smješten je otok Visovac, nekad zvan Bijela stijena (Lapis albus), opasan visokim jablanovima. Na njemu su crkvica i samostan, okruženi mirisnim mediteranskim vrtom. Visovac je otok mira i molitve, stoljetno odredište hodočasnika iz cijeloga svijeta, ali i izletnika, na kojemu je i košarkaše dočekala dobrodošlica: pozdravili su ih i stanovnici otoka gotovo poznatiji od samih franjevaca, gizdavi paunovi živopisnih boja.

Oba visovačka sakralna objekta posvećena su Gospi Visovačkoj, čiju su sliku, prema legendi, franjevci donijeli kada su stigli na otok 1445. Otok čuvaju i ferman sultana Mehmeda IV., iz 17. stoljeća, koji mu jamči sigurnost, i sablja Vuka Mandušića, narodnog junaka koji se proslavio u borbi s Turcima. Osim njih, u samostanskoj zbirci pohranjeni su brojni vrijedni predmeti, inkunabule i umjetnine. Papa Inocent XI. u 16. je stoljeću dekretom dodijelio oprost svima onima koji ga na Visovcu zatraže 2. kolovoza, kada katolici slave Gospu od Anđela.