Svjetski dan šuma aktivno obilježen u NP „Krka“

Od svih kopnenih ekosustava, šume su najbogatiji spremnik biološke raznolikosti: u stoljetnoj šumi bijeloga graba i hrasta medunca na Stinicama u Nacionalnom parku „Krka“ održana je šumska radionica s učenicima OŠ Tina Ujevića Šibenik.

Šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji. Procjenjuje se da pokrivaju 31 % ukupne Zemljine kopnene površine i da čuvaju preko 80 % biološke raznolikosti našeg planeta. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana šuma, koji se obilježava 21. ožujka, jest Šume i održiva proizvodnja i potrošnja. Prema načelima šumske pedagogije, učenici drugih razreda OŠ Tina Ujevića Šibenik naučili su osnove šumskog bontona, koristeći pritom materijale iz prirode, a mirisnim i čulnim osjetilima upoznali su i doživjeli šumu na više razina. Kroz igru i razgovor, edukatori JU „NP Krka“ učenike su potaknuli na kritičko razmišljanje, doprinijevši time boljem razumijevanju problema održivosti, proizvodnje i potrošnje šuma.

„Šumsko-edukacijska radionica svojevrsni je iskorak u učenju i interpretaciji prirode i šume. Cilj ove radionice jest da djeci ponudi izvorni doživljaj prirode i šume ‘iz prve ruke’ i na autentičnom lokalitetu starih šuma hrasta medunca. Među zanimljivim zadaćama šumske radionice jesu prepoznavanje kore različitog drveća, upoznavanje s mikrosvijetom kukaca ispod kore drveća, promatranje prirode očima kukca, prebrojavanje zvukova i raspoznavanje mirisa prirode, ali i zabavne mozgalice i radni listići na temu života šume“, istaknula je Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, šume imaju osobitu zaštitu. Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj iznosi 48,7 % kopnene površine države. Glavna odlika naših šuma je ta da su 95 % prirodne, s velikim bogatstvom bioraznolikosti i ukupno devedeset četiri vrste drveća.
Šume u Hrvatskoj imaju tri važne uloge: okolišnu, gospodarsku i društvenu. Po održivosti u gospodarenju šumama, tradiciji dugoj više od dvjesto pedeset godina, Republika Hrvatska može biti primjer drugim zemljama. Šume u Hrvatskoj vežu šesto četrdeset milijuna tona CO₂, reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, pročišćavaju zrak i proizvode kisik, sprječavaju eroziju i odrone tla, štite naselja od buke, reguliraju vodni režim, a nije zanemariva ni njihova turistička i rekreativna uloga.

Osim što kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, one utječu na ljepotu krajobraza i razvoj ruralnog područja. Način na koji se šumama gospodari znatno utječe na kvalitetu okoliša, a time i na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju na njih.