{"id":16397,"date":"2026-09-14T11:31:46","date_gmt":"2026-09-14T09:31:46","guid":{"rendered":"https:\/\/npkrka.hr\/?p=16397"},"modified":"2026-09-22T07:36:23","modified_gmt":"2026-09-22T05:36:23","slug":"iz-pera-volontera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/2026\/09\/14\/iz-pera-volontera\/","title":{"rendered":"Iz pera volontera"},"content":{"rendered":"

Skupina volontera, studenata biologije, ponovno istra\u017euje bioraznolikost Parka. Iz pera volontera sti\u017eu njihovi kratki izvje\u0161taji.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Dan 1.<\/strong><\/p>\n

Danas je na\u0161a znati\u017eeljna ekipa s i\u0161\u010dekivanjem ponovno stigla u Eko kampus \u201eKrka\u201c u Puljanima. Po dolasku u kampus, prije ve\u010dere, pripremili smo se za budu\u0107e terene i upoznali sa znamenitostima Parka kroz interaktivnu igru Discover Krka. Zatim smo nestrpljivo, odmah poslije ve\u010dere, krenuli u no\u0107ni obilazak terena oko kampusa u potrazi za \u0161korpionima koji svijetle pod UV-lampom. Iako \u0161korpione nismo vidjeli, prona\u0161li smo razne druge dobro nam poznate prijatelje kao \u0161to su bogomoljke, dvojenoge i strizibube. Veseli no\u0107ni obilazak terena zavr\u0161ili smo popev\u0161i se na prekrasni novi vidikovac koji krasi Eko kampus. Nakon u\u017eivanja u pogledu i ugodnog dru\u017eenja, oti\u0161li smo na zaslu\u017eeni odmor kako bismo se sutra veseli i puni energije mogli zaputiti prema lokacijama koje smo namjeravali istra\u017eiti!<\/p>\n

(Klara Keglevi\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n

Dan 2.<\/strong><\/p>\n

Ranom zorom uputili smo se put Piska, gdje smo istra\u017eili raznolika stani\u0161ta uz obalu Visova\u010dkog jezera. Nakon \u0161to smo zavr\u0161ili istra\u017eivanje, \u010damcem smo, kraj pitoresknog otoka Visovca i kroz kanjon Krke, otplovili do pristani\u0161ta na Ro\u0161kom slapu. U mno\u0161tvu lete\u0107ih prijatelja koje smo sreli putem na\u0161li su se brojni leptiri, skakavci, p\u010dele i vretenca. Posebno nas je iznenadila jedna osa: radi se o jedinki iz porodice zlatnih osa (Chrysididae<\/em>). Zlatne ose poznate su po blistavom metalnom sjaju tijela, koje mo\u017ee blistati u zelenim, plavim, ljubi\u010dastim i zlatnim nijansama. No njihov izgled nije jedino \u0161to ih \u010dini posebnima: mnoge vrste pola\u017eu jaja u gnijezda drugih kukaca, gdje njihove li\u010dinke koriste zalihe hrane namijenjene doma\u0107inu. Zbog takvog na\u010dina \u017eivota \u010desto ih nazivamo i \u201ekukavi\u010djim osama\u201c. \u010cujemo se sutra!<\/p>\n

(David Stankovi\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n

Dan 3.<\/strong><\/p>\n

Radi\u0161na ekipa biologa jutros je po\u0161la istra\u017eiti dva lokaliteta: gljivari su te\u0161kom mukom hvatali oku nevidljive gljive u vodenoj pjeni na Miljacki, a buboljupci su, po obi\u010daju, tr\u010dali s mre\u017eicama u rukama za hitrom entomofaunom na prostoru oko Stinica. Gljivari, koji su se kroz kanjon probili do mjesta na kojemu su sakupljali uzorke, u ulovu su zatekli dvije zanimljive vrste. Jednu od njih, vrstu Amniculicola longissima<\/em>, odlikuje karakteristi\u010dni oblik spora s prstenom na njihovom zavr\u0161teku. Druga pak vrsta, Flabellospora verticillata<\/em>, rijedak je nalaz pa je na\u0161e gljivare jako iznenadilo to \u0161to su prona\u0161li veliki broj njezinih jedinki.<\/p>\n

Buboljupce je danas posebno obradovalo prekrasno vretence imenom ljubi\u010dasta skitnica (Trithemis annulata<\/em>), koje su zatekli kako se odmara na jednako tako ljubi\u010dastom cvatu vrbice (Lythrum salicaria<\/em>) pokraj Visova\u010dkog jezera. Rije\u010d je o vrsti koja se nedavno po\u010dela \u0161iriti Hrvatskom, a na Krki je prvi put zabilje\u017eena lani. Simpati\u010dno je da je upravo slika ljubi\u010daste skitnice odabrana za ilustraciju na koricama priru\u010dnika za odre\u0111ivanje vrsta vretenaca.<\/p>\n

U kampusu nas je do\u010dekala mrtva\u010dka glava, koju smo s odu\u0161evljenjem izu\u010davali. Radi se o vrsti leptira (Acherontia atropos<\/em>) poznatoj s plakata za film Kad jaganjci utihnu<\/em>. Taj no\u0107ni leptir hrani se isklju\u010divo medom, koji vje\u0161to krade p\u010delama: nakon ulaska u ko\u0161nicu, ispusti posebni miris koji ima umiruju\u0107i u\u010dinak na p\u010dele, a zatim krene u akciju. Kad se nahrani medom, sigurno iza\u0111e iz ko\u0161nice, a p\u010dele ostanu neozlije\u0111ene.<\/p>\n

Sa skitanjem po vodama i livadama nastavljamo sutra!<\/p>\n

(Magdalena Klari\u0107 i Borna Brezak)<\/p>\n

 <\/p>\n

Dan 4.<\/strong><\/p>\n

Avanture volontera u divljini uz Krku nastavljaju se… Ju\u010dera\u0161nja destinacija na kojoj smo istra\u017eivali bila je okolica Manojlova\u010dkog slapa, najve\u0107eg i najrasko\u0161nijeg slapa rijeke Krke. Prvo nam je dah oduzeo divan pogled s vidikovca, a ostatak zraka izazovni povratak uzbrdo.<\/p>\n

Gljivari su, naravno, terensko istra\u017eivanje proveli u podno\u017eju slapa prikupljaju\u0107i uzorke vodene pjene u potrazi za novim hifomicetama. Na fotografijama mo\u017eete vidjeti Triscelophorus acuminatus<\/em>, mikroskopsku hifomicetu koja se ina\u010de nalazi u tropskim teku\u0107icama, no mo\u017ee se na\u0107i i na Krki (a vjerojatno i u drugim teku\u0107icama u primorju) i vrstu Diplocladiella turina<\/em>, vrlo specifi\u010dnu i prili\u010dno rijetku vrstu.<\/p>\n

Kukcoljupci su za to vrijeme sa svojim mre\u017eicama istra\u017eivali \u017eivi svijet iznad slapa. Nakon povratka u kamp, uputili su se u neizbje\u017enu ve\u010dernju \u0161etnju kampusom. Kao \u0161e\u0107er za kraj dana, prona\u0161li su paskuri\u0107a (Iphthiminus italicus<\/em>), rijetku i slabo istra\u017eenu vrstu kornja\u0161a iz porodice mra\u010dnjaka (Tenebrionidae). Vrsta je vezana za borove \u0161ume, a ugro\u017eena je zbog gubitka stani\u0161ta.<\/p>\n

Do sutra\u0161njeg skitanja!<\/p>\n

(Everi Kopa\u010d i Borna Brezak)<\/p>\n

 <\/p>\n

Dan 5.<\/strong><\/p>\n

Na\u0161oj znati\u017eeljnoj dru\u017eini ju\u010der je nare\u0111eno da po\u0161alje mozgove na pa\u0161u pa smo to i u\u010dinili, ali ne bilo gdje, ve\u0107 na romanti\u010dnom oto\u010di\u0107u Krapnju nedaleko od \u0160ibenika. Krapanj je jedan od najmanjih i najni\u017eih naseljenih otoka na Jadranu, poznat po stoljetnoj tradiciji ronila\u0161tva i spu\u017evarstva.<\/p>\n

I tako nas je brodi\u0107 po imenu Spu\u017evar, koji vozi na Krapanj, odveo u avanturu dana. Iako smo trebali glumiti turiste, pravi biolog nikad ne spava pa je nekolicina ipak ponijela svoje mre\u017eice i bo\u010dice za uzorke da bi kraji\u010dkom oka prou\u010davala prirodu oto\u010di\u0107a. Nakon zaslu\u017eenog kupanja i turisti\u010dke \u0161etnje, posjetili smo Spugu, mali obrt i muzej ronila\u0161tva i spu\u017evarstva, gdje smo nau\u010dili ne\u0161to vi\u0161e o toj interesantnoj krapanjskoj tradiciji. Iza spu\u017evarenja stoje brojne generacije ronilaca. Ronila\u010dka praksa znatno se mijenjala kroz godine, a njezinu evoluciju mogli smo vidjeti na izlo\u0161cima ronila\u010dkih odijela, po\u010dev\u0161i od njihovih po\u010detaka u 18. stolje\u0107u, kada su ona, na \u010du\u0111enj svih, bila vi\u0161e nalik ba\u010dvama nego odijelu, dok su ona \u201enovija\u201c pak te\u017eila vi\u0161e od osamdeset kilograma!<\/p>\n

Unato\u010d tomu \u0161to su se toga dana odmarali, volonteri su na koncu u kamp donijeli uzorak sluzi prona\u0111en u moru pun mnogo\u010dega zanimljivog. U uzorku se na\u0161ao dugo\u017eivac (Tardigrada) vodeni medvjedi\u0107, koji se smatra jednim od najizdr\u017eljivijih stvorenja na Zemlji: pre\u017eivljava \u010dak i u uvjetima izvan nje \u2013 u svemiru!<\/p>\n

Do novih avantura!<\/p>\n

(Diana Kegelj)<\/p>\n

 <\/p>\n

Dan 6.<\/strong><\/p>\n

Ju\u010der su se na\u0161i volonteri uputili svatko u svojem smjeru, gljivari i alge na divni hladni izvor rijeke Krke, a buboljupci na ne\u0161to toplije livade u okolici Knina.<\/p>\n

Jedno od \u010dudesnih bi\u0107a koja su nam ju\u010der zaokupila pa\u017enju neupitno je bila zlatna alga Trentepohlia aurea<\/em>. Iako raste svugdje u svijetu, na na\u0161im je podru\u010djima prvi put zabilje\u017eena davne 1890. godine, a u 20. stolje\u0107u uop\u0107e nema podataka o njoj. U Hrvatskoj je ponovno na\u0111ena 2020. i 2024. godine. Ta je alga zanimljiva po tome \u0161to raste izvan vode na vla\u017enim stani\u0161tima, poput mokre kore drveta ili stijena u zoni prskanja slapova. \u010cesto dolazi u zajednici s mahovinama i li\u0161ajevima. Njezina upe\u010datljiva naran\u010dasta boja potje\u010de od karotenoida. \u010cinjenica da smo tu ljepoticu zabilje\u017eili na \u0161irem podru\u010dju toka rijeke Krke upu\u0107uje na to da bi mogla rasti i na drugim, neotkrivenim lokalitetima u Hrvatskoj!<\/p>\n

Buboljupci su uzorkovali na livadama oko Carigradske drage. Primijetili smo bitne razlike izme\u0111u suhih livada pri vrhu kanjona, gdje se, kao u basni, me\u0111u zlatnim travkama dru\u017ee jedino skakavci i vrijedni mravi, i cvjetnog \u0161arenila koje nas je do\u010dekalo uz tok rijeke, stani\u0161ta koje puno vi\u0161e odgovara opra\u0161iva\u010dima poput p\u010dela i cvjetnih muha. Zadovoljni ulovljenim primjercima iz prou\u010davanih skupina, posjetili smo i prvi Krkin slap, Bilu\u0161i\u0107a buk.<\/p>\n

Nave\u010der smo prvi put ovog tjedna postavili svjetle\u0107e piramide. Promatrali smo tako uglavnom no\u0107ne leptire i kornja\u0161e u kampusu. Privu\u010deni brojnim plijenom, na piramidu su svratili mu\u017ejak i \u017eenka divovske azijske bogomoljke (Hierodula transcaucasica<\/em>). U ovih nekoliko dana prona\u0161li smo jo\u0161 tri vrste bogomoljki. Ti su kukci poznati po tome \u0161to izgledom i pona\u0161anjem opona\u0161aju dijelove biljke. Taj fenomen je poznat pod nazivom fitomimeza. Boja tijela ovisi im o okoli\u0161u u kojem se nalaze. Poznati su po karakteristi\u010dnom pona\u0161anju koje rezultira nesretnom sudbinom mu\u017ejaka: nakon parenja \u017eenka ga ponekad pojede. Ipak, parovi koje smo promatrali nisu nam priu\u0161tili takav prizor jer je \u017eenka o\u010dito bila sita.<\/p>\n

Do novih avantura!<\/p>\n

(Divna Grabarevi\u0107 i Ivana Kep\u010dija)<\/p>\n

 <\/p>\n

Dan 7.<\/strong><\/p>\n

Zadnji dan na terenu zapo\u010deli smo posjetom srednjovjekovnoj utvrdi Ne\u010dven, smje\u0161tenoj na samom vrhu kanjona rijeke Krke. Sa starih zidina ispred nas otvorio se prekrasan pogled na strme litice kanjona, koje zavr\u0161avaju kr\u0161kim brzacima. Nakon \u0161to smo obi\u0161li utvrdu, spustili smo se \u0161ljun\u010danom stazom do brzaca. Tamo smo na natopljenom obalnom tlu, koje je ve\u0107inu vremena prekriveno tankim slojem rije\u010dne vode, po\u010deli uzorkovanje. Zahvaljuju\u0107i stalnom dotoku vode, takvo tlo vrvi razli\u010ditim biljkama, me\u0111u kojima se skrivaju i lete brojni \u0161areni kukci. Gljivari nisu imali ni\u0161ta manje sre\u0107e, tako da su vrlo brzo, do\u0161av\u0161i do brzaca, prona\u0161li pjenu za koju su se nadali da \u0107e u njoj prona\u0107i mnoge vodene hifomicete.<\/p>\n

Zadovoljni zate\u010denom raznoliko\u0161\u0107u \u017eivota na zadnjem lokalitetu koji smo istra\u017eivali, vratili smo se u Eko kampus \u201eKrka\u201c u Puljanima i tamo do kraja dana finalizirali i obra\u0111ivali prikupljene uzorke. No svemu lijepome brzo do\u0111e kraj, pa tako i na\u0161em boravku u NP Krka. Ipak, u Zagreb se vra\u0107amo zadovoljni zbog novoga znanja i iskustva koje smo u Parku stekli.<\/p>\n

Velika hvala Upravi Parka, njegovim srda\u010dnim djelatnicima, posebno koordinatoricama Marijani Cukrov i Doris Bani\u0107, koje su nam omogu\u0107ile ovo predivno iskustvo.<\/p>\n

(Klara Keglevi\u0107 i Lora Leljak)<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Skupina volontera, studenata biologije, ponovno istra\u017euje bioraznolikost Parka. Iz pera volontera sti\u017eu njihovi kratki izvje\u0161taji<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":16417,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[40],"tags":[],"class_list":["post-16397","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-volunteer-in-the-krka-np"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16397","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16397"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16397\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16592,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16397\/revisions\/16592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16417"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16397"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16397"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16397"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}