{"id":14550,"date":"2026-02-03T07:34:12","date_gmt":"2026-02-03T06:34:12","guid":{"rendered":"https:\/\/npkrka.hr\/?p=14550"},"modified":"2026-02-03T07:39:41","modified_gmt":"2026-02-03T06:39:41","slug":"u-nacionalnom-parku-krka-otkriveno-jedanaest-novih-vrsta-gljiva-za-hrvatsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/2026\/02\/03\/u-nacionalnom-parku-krka-otkriveno-jedanaest-novih-vrsta-gljiva-za-hrvatsku\/","title":{"rendered":"U Nacionalnom parku Krka otkriveno jedanaest novih vrsta gljiva za Hrvatsku"},"content":{"rendered":"

Tijekom znanstvenog projekta \u201eIstra\u017eivanje i inventarizacija gljiva \u0161umskih stani\u0161ta na podru\u010dju Nacionalnog parka Krka\u201c otkriveno je \u010dak jedanaest vrsta gljiva koje do sada nisu bile zabilje\u017eene u Hrvatskoj, a me\u0111u njima i cijeli jedan novi rod, \u0161to je iznimno vrijedan doprinos poznavanju i za\u0161titi gljiva na\u0161e zemlje
\n<\/strong><\/p>\n

Projekt su proveli istaknuti hrvatski mikolozi dr. sc. \u017deljko Zgrabli\u0107, dr. sc. Armin Me\u0161i\u0107, dr. sc. Zdenko Tkal\u010dec, dr. sc. Ivana Ku\u0161an i Neven Mato\u010dec, u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka. Cilj istra\u017eivanja bio je utvrditi raznolikost gljiva u najva\u017enijim \u0161umskim stani\u0161tima Parka.<\/p>\n

\u201eU vremenu u kojem svjedo\u010dimo ubrzanom nestanku brojnih vrsta svaki novi znanstveni pronalazak iznimno je va\u017ean.<\/strong> Ovaj projekt jo\u0161 jednom potvr\u0111uje va\u017enost kontinuirane suradnje Nacionalnog parka Krka i znanstvene zajednice, kao i zna\u010daj sustavnih istra\u017eivanja i inventarizacije prirodnih vrijednosti. Takva istra\u017eivanja ne samo da pro\u0161iruju znanstvene spoznaje, ve\u0107 su i temelj za kvalitetno upravljanje, o\u010duvanje prirode i dugoro\u010dnu za\u0161titu bioraznolikosti<\/strong>\u201c, istaknula je ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka Nella Slavica.<\/p>\n

Terenska istra\u017eivanja trajala su jedanaest dana, a provedena su na devetnaest razli\u010ditih lokaliteta u razli\u010ditim godi\u0161njim dobima, od prolje\u0107a do jeseni, kako bi obuhvatila \u0161to ve\u0107i broj vrsta. Ukupno su zabilje\u017eena 184 nalaza gljiva<\/strong>, a taksonomski je odre\u0111ena 101 vrsta<\/strong> iz dvaju najve\u0107ih odjeljaka gljiva: bazidiomiceta i askomiceta.<\/p>\n

Posebnu vrijednost istra\u017eivanju daje \u010dinjenica da je, osim novih vrsta za Hrvatsku, devet prona\u0111enih vrsta uvr\u0161teno na Crveni popis gljiva Hrvatske<\/strong>, dok ih je osam zakonom strogo za\u0161ti\u0107eno<\/strong>, \u0161to je jo\u0161 jedna potvrda iznimne o\u010duvanosti prirodnih stani\u0161ta Nacionalnog parka Krka.<\/p>\n

Me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107e pronala\u017eenim vrstama bile su i gljive poznate \u0161iroj javnosti, poput lisi\u010darke (Cantharellus pallens<\/em>), ali i brojne druge vrste koje imaju klju\u010dnu ulogu u funkcioniranju \u0161umskih ekosustava. Gljive nastanjuju gotovo sve ekosustave na Zemlji, a u kopnenim ekosustavima imaju nezamjenjivu ulogu jer razgra\u0111uju mrtvu organsku tvar i omogu\u0107uju kru\u017eenje hranjivih tvari u prirodi. Mnoge od njih tvore i simbiotske veze s biljkama, poznate kao mikoriza, koje pobolj\u0161avaju kvalitetu tla i ja\u010daju otpornost cijelog ekosustava. Njihovim nitastim tijelom (micelijem) hrane se brojni sitni organizmi u tlu, a njihova plodi\u0161ta va\u017ean su izvor hrane za mnoge \u017eivotinjske vrste.<\/p>\n

Foto: \u017deljko Zgrabli\u0107, Zdenko Tkal\u010dec<\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom znanstvenog projekta \u201eIstra\u017eivanje i inventarizacija gljiva \u0161umskih stani\u0161ta na podru\u010dju Nacionalnog parka Krka\u201c otkriveno je \u010dak jedanaest vrsta gljiva koje do sada nisu bile zabilje\u017eene u Hrvatskoj, a me\u0111u njima i cijeli jedan novi rod, \u0161to je iznimno vrijedan doprinos poznavanju i za\u0161titi gljiva na\u0161e zemlje<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":14545,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-14550","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14550"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14584,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14550\/revisions\/14584"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}