{"id":971,"date":"2022-07-02T12:39:46","date_gmt":"2022-07-02T10:39:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=971"},"modified":"2022-09-27T12:38:33","modified_gmt":"2022-09-27T10:38:33","slug":"rimski-vojni-logor-burnum","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/arheologija\/rimski-vojni-logor-burnum\/","title":{"rendered":"Rimski vojni logor Burnum"},"content":{"rendered":"

Ostaci rimskog vojnog logora Burnuma, na podru\u010dju sela Ivo\u0161evaca, svjedo\u010de o veli\u010dini i snazi rimske vojne sile. Sagra\u0111en je po\u010detkom 1. stolje\u0107a. Danas su vidljivi ostaci lukova koji su pripadali bazilici (sudnici) te amfiteatar, dobro sa\u010duvan, i vojno vje\u017ebali\u0161te.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Jo\u0161 od prapovijesnih vremena Burnum je bio istaknuto sredi\u0161te na grani\u010dnom podru\u010dju izme\u0111u Liburna i ratobornih Delmata. O njegovoj va\u017enosti svjedo\u010di i zapis anti\u010dkog pisca Plinija Starijeg, koji ga u svom \u010duvenom djelu Naturalis historia<\/em> spominje kao ka\u0161tel poznat po bojevima (in hoc tractu sunt Burnum, Andetrium, Tribulium, nobilitata proeliis castella \u2013 <\/em>\u201eu ovom su kraju Burnum, Andetrij i Tribulij, utvrde slavne po bitkama\u201c).<\/p>\n

Aglomeracija Burnum sastavljena je od nekoliko komponenti: rimskog legijskog logora s pripadaju\u0107im teritorijem, auksilijarnog ka\u0161tela, municipija, koji se razvio iz kanaba (civilnog naselja), i naselja liburnskih Burnista (Gradine u Puljanima). Rimski vojni logor Burnum nadgledao je prijelaze preko rijeke Krke od Bobodola do Manojlovca, odnosno kontrolirao protok ljudi i robe na grani\u010dnom liburnsko-delmatskom prostoru. Osim toga, vojnim postrojbama osiguravao je sigurno zale\u0111e, zbog nadzora nad klju\u010dnim to\u010dkama, a omogu\u0107avao im je i lak prodor u potencijalno neprijateljsko podru\u010dje. Nadgrobni natpisi veterana sugeriraju da su se ju\u017ene granice legijskog teritorija nalazile na podru\u010dju Ro\u0161kog slapa, gdje su islu\u017eeni vojnici dobivali posjede, \u010dime je dodatno ja\u010dao rimski element na ovim prostorima. Tako\u0111er, uspostavom vojnog sredi\u0161ta u Burnumu veliko zna\u010denje dobilo je i liburnsko naselje Scardona<\/em>, smje\u0161teno na podru\u010dju dana\u0161njeg Skradina, koje je postalo glavna pomorska luka preko koje se opskrbljivala rimska vojska stacionirana u Burnumu.<\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n

Na podru\u010dju Burnuma vjerojatno je ve\u0107 u 1. stolje\u0107u prije Krista postojao vojni punkt koji je bio polazi\u0161te za pohode protiv ratobornih Delmata. Mo\u017ee se pretpostaviti da je uspostavljen ve\u0107 za Oktavijanovih pohoda 35. \u2013 33. godine prije Krista. U Burnumu su u razli\u010dito vrijeme bile stacionirane ukupno \u010detiri legije: XX. legija Valeria Victrix<\/em> (kraj 1. st. pr. Kr. \u2013 10.), XI. legija Claudia Pia Fidelis<\/em> (10. \u2013 69.), IIII. legija Flavia Felix<\/em> (69.\/70. \u2013 86.) i VIII. legija Augusta <\/em>(86. \u2013 kraj 1. stolje\u0107a). Tako\u0111er, zabilje\u017eena je prisutnost \u010detiriju pomo\u0107nih postrojbi koje su boravile u auksilijarnim logorima: Ala I Hispanorum<\/em>, Cohors II Cyrrhestarum sagittaria<\/em>, Cohors III Alpinorum <\/em>i Cohors<\/em> I Montanorum civium Romanorum<\/em>.<\/p>\n

O boravku XX. legije za sada svjedo\u010di samo jedan nadgrobni spomenik. Pretpostavlja se da je u Burnum do\u0161la, iz rimske provincije Hispanije, oko 20. godine pr. Kr. Bila je stacionirana u zimskom logoru u Akvileji, dok je Burnum kori\u0161ten kao ljetni logor. Nakon uspje\u0161nog gu\u0161enja velikog delmatsko-panonskog ustanka (Bellum Batonianum<\/em>), XX. legija oti\u0161la je iz Dalmacije, a u Burnum je do\u0161la XI. legija, koja se najdu\u017ee zadr\u017eala na ovim prostorima. Legionari te postrojbe po\u010deli su gradnju trajnog vojnog logora s pripadaju\u0107im akveduktom i cestama u vrijeme kada je du\u017enost namjesnika provincije Dalmacije obna\u0161ao Publije Kornelije Dolabela (14. \u2013 20.), a kao krajnji datum kad je gradnja zavr\u0161ena uzima se 17. godina, kada je car Tiberije svog sina i prijestolonasljednika Druza Julija Cezara poslao u Burnum da bi stekao naklonost vojske. Tada je logor u Burnumu, po svoj prilici, morao biti dovr\u0161en. Obnova logora i gradnja amfiteatra smje\u0161taju se u razdoblje nakon 42. godine, za vladavine cara Klaudija. Boravak XI. legije u Burnumu zavr\u0161io je kad je na vlast do\u0161ao Vespazijan, koji je nakon gra\u0111anskog rata u Italiji odlu\u010dio da se u Burnumu stacionira IIII. legija Flavia Felix<\/em>, koja u svom imenu nosi carev gentilicij. Nakon IIII. legije u Burnumu je kratko boravilo odjeljenje VIII. legije Augustae<\/em>. Pretpostavlja se da je Burnum ve\u0107 tada dobio civilne sadr\u017eaje.<\/p>\n

Status municipija, tj. grada s vlastitom upravom, Burnum je dobio vjerojatno neposredno nakon odlaska IIII. legije, a najkasnije za cara Hadrijana, o \u010demu svjedo\u010de natpisi iz tog vremena. Nekada\u0161nji principij (zgrada vojnog sto\u017eera) s forumom i adjacencijama postao je sredi\u0161te civilnog naselja, a svi vojni objekti prenamijenjeni su u civilne. Burnum se posljednji put spominje 536.\/537. godine za bizantsko-gotskih ratova, kada je Dalmacija dola\u0161la pod vlast Ostrogota, koji su se nakratko utaborili u Burnumu. Pretpostavlja se da je nedugo nakon toga zauvijek napu\u0161ten.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ostaci rimskog vojnog logora Burnuma, na podru\u010dju sela Ivo\u0161evaca, svjedo\u010de o veli\u010dini i snazi rimske vojne sile. Sagra\u0111en je po\u010detkom 1. stolje\u0107a. Danas su vidljivi ostaci lukova koji su pripadali bazilici (sudnici) te amfiteatar, dobro sa\u010duvan, i vojno vje\u017ebali\u0161te.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2135,"parent":180,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-971","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/971","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=971"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/971\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/180"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2135"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=971"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}