Proces nastajanja sedre osobitost je kr\u0161kih rijeka, a biljke, osobito mahovine, slu\u017ee kao podloga na koju se izlu\u010duje kalcit iz vode.<\/b><\/p>\n
Iako je taj proces u osnovi fizikalno-kemijski, talo\u017eenje sedre uvelike je potpomognuto cijanobakterijama, algama kremenja\u0161icama i ostalim skupinama algi, o kojima smo ve\u0107 pisali. Mahovine pak, zbog mnogobrojnih razgranjenih stabalaca obraslih sitnim listi\u0107ima, imaju veliku povr\u0161inu s brojnim mikroprostorima koji su idealna podloga za proces osedravanja a kasnije, kad \u010ditava stabalca budu prekrivena sedrom, slu\u017ee kao \u201earmatura\u201c koja uvelike olak\u0161ava trodimenzionalni rast sedre. Potom se na sedru naseljavaju vaskularne biljke (one koje imaju list, stabljiku i korijen), formiraju\u0107i specifi\u010dne biljne zajednice sedrenih barijera.<\/p>\n
Brojni istra\u017eiva\u010di 20. stolje\u0107a veliku ulogu u procesu osedravanja i formiranja sedrenih tvorevina pripisuju mahovinama i algama. Vegetacija na sedrenim barijerama najuo\u010dljiviji je i biomasom najve\u0107i dio \u017eivoga svijeta na njima. Posljednja sustavna istra\u017eivanja koja obuhva\u0107aju ukupnu makrofitsku vegetaciju (mahovine, vaskularno bilje i alge paro\u017eine) obavljena su jo\u0161 sredinom 50-ih godina 20. st. Sustavna istra\u017eivanja flore, vegetacije i ekologije mahovina na sedrenim barijerama prvi je proveo Zlatko Pavleti\u0107, obaviv\u0161i detaljna terenska istra\u017eivanja na flori mahovina, no pa\u017enju je obratio i na vegetaciju i ekolo\u0161ke odnose. Vi\u0161e od pola stolje\u0107a nakon toga, istra\u017eivanje koje je 2018. provelo Hrvatsko udru\u017eenje slatkovodnih ekologa dalo je prvi cjeloviti uvid u floru i vegetaciju sedrenih barijera na Krki, i to na svih sedam slapova.<\/p>\n
Rezultati istra\u017eivanja Hrvatskog udru\u017eenja slatkovodnih ekologa pokazali su da su flora i vegetacija sedrenih barijera rijeke Krke dobro strukturirane i bogate vrstama, \u0161to upu\u0107uje na njihovu prirodnost i o\u010duvanost. U usporedbi s rezultatima Pavleti\u0107evih istra\u017eivanja, uo\u010dljivo je da su slapovi danas znatno vi\u0161e zasjenjeni drvenastom vegetacijom i da se povr\u0161ina otvorenih slapi\u0161ta smanjila.<\/p>\n
Upravo zara\u0161tanje barijera makrovegetacijom predstavlja problem: vegetacija mijenja smjerove toka, \u0161to dovodi do zaustavljanja procesa osedravanja i do potpunog prestanka toka na pojedinim dijelovima. Na opstanak i razvoj sedrenih barijera negativno utje\u010de i prorastanje korijenja makrovegetacije jer naru\u0161ava stabilnost same barijere i sprje\u010dava protok vode uslijed zatvaranja kanala. Negativan utjecaj makrovegetacije naro\u010dito dolazi do izra\u017eaja kada se pojave invazivne vrste, poput pajasena. S ciljem dugoro\u010dnog i odr\u017eivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova \u201eNacionalni park Krka\u201c 2017. godine po\u010dela je provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt \u201eUpravljanje i odr\u017eavanje makrovegetacije na Skradinskom buku \u2013 izrada multikriterijskog modela odr\u017eivog upravljanja\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Proces nastajanja sedre osobitost je kr\u0161kih rijeka, a biljke, osobito mahovine, slu\u017ee kao podloga na koju se izlu\u010duje kalcit iz vode.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":931,"parent":171,"menu_order":4,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-930","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=930"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/930\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/171"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/931"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}