Sami fizikalno-kemijski procesi ne mogu stvarati sedrene naslage na rijeci, niti barijere. Za to su potrebni i \u017eivi organizmi koji imaju sposobnost zadr\u017eavanja istalo\u017eenog kalcijeva karbonata i stvaranja sedrenih naslaga. <\/b><\/p>\n
Na mjestima rasprskavanja i prozra\u010divanja vode takvi organizmi nalaze povoljne uvjete za naseljavanje, tj. za \u017eivot im odgovaraju vla\u017ena kalcifilna stani\u0161ta. Naj\u010de\u0161\u0107e su to kalcifilne mahovine (briofiti), koje imaju zna\u010dajnu ulogu u zadr\u017eavanju sedre pa ih nazivamo mahovine sedrotvorci.<\/p>\n
U svim biolo\u0161kim i ekolo\u0161kim raspravama o \u017eivom svijetu kr\u0161kih voda govori se o sedrotvornim zajednicama i sedrotvorcima. \u017divi svijet dna rijeke naziva se bentosom. U ekolo\u0161kom pogledu, sedrotvorne zajednice zasnovane su na trima sastavnim kategorijama: primarnim proizvo\u0111a\u010dima (biljkama), potro\u0161a\u010dima (\u017eivotinjama) i razlaga\u010dima (bakterijama, gljivicama i \u017eivotinjama koje se hrane odumrlom organskom tvari).<\/p>\n
Sedrotvorne mahovine nastanjuju u velikim masama skoro sve dijelove slapova, ali se uglavnom zadr\u017eavaju u vodi, uz samu vodu ili na vla\u017enim stani\u0161tima, pa ih nema samo na mjestima na kojima voda miruje. Na slapovima rijeke Krke prona\u0111ena je ukupno 41 vrsta mahovine, od kojih su 33 vrste porofitne, a ostale aporofitne, tj. one koje ne sudjeluju u stvaranju sedre.<\/p>\n
Prema biljnim ili \u017eivotinjskim organizmima koji sudjeluju u gradnji vapnena\u010dkih naslaga, razlikujemo vi\u0161e oblika sedre: kratoneurumsku, briumsku i didimodonsku, koje su dobile ime po sedrotvornim mahovinama (Cratoneurum commutatum<\/em>, Brium vebtricosum<\/em> i Didimodon tophaceus<\/em>), te hironomidnu, gastropodnu i trihoptersku, koje su dobile ime po sedrotvornim \u017eivotinjskim skupinama trzaljaca (Chironomida<\/em>), pu\u017eeva (Gastropoda<\/em>) i tulara (Trichoptera<\/em>).<\/p>\n Vodene mahovine najbrojnije su na mjestima rasprskavanja vode pa je tu i talo\u017eenje kalcijeva karbonata najve\u0107e. Istalo\u017eeni kalcijev karbonat hvata se, uz pomo\u0107 algi, na busenove mahovina i obla\u017ee ih. Tako nastaje sedra u najrazli\u010ditijim oblicima. Rastom mahovina pove\u0107ava se talo\u017ena povr\u0161ina pa zajedno s mahovinom raste i sedra. Osim sedrotvornih mahovina, u procesu zadr\u017eavanja kristali\u0107a kalcita va\u017enu ulogu imaju i razne alge i cijanobakterije. One \u017eive na izdancima mahovina i lu\u010de sluz na koju se lijepe kristali\u0107i kalcita. Oko tih kristali\u0107a stalno se nakupljaju novi te tako po\u010dinju stvarati sedrene nakupine. S vremenom iz nakupina nastaju barijere koje izgra\u0111uje vapnenac prepun ostataka mikroskopskih algi i okamenjenih vodenih mahovina.<\/p>\n U sedrotvornim zajednicama primarni su proizvo\u0111a\u010di mahovine, nitaste alge i obra\u0161tajne alge na biljkama i \u010dvrstim podlogama. Nitaste alge s mahovinama vrlo \u010desto \u010dine mozai\u010dnu strukturu vegetacijskog pokrova sedrotvornih biotopa. Vegetaciju obra\u0161tajnih alga na busenovima mahovina, nitastim algama i kamenitim podlogama \u010dine alge kremenja\u0161ice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sami fizikalno-kemijski procesi ne mogu stvarati sedrene naslage na rijeci, niti barijere. Za to su potrebni i \u017eivi organizmi koji imaju sposobnost zadr\u017eavanja istalo\u017eenog kalcijeva karbonata i stvaranja sedrenih naslaga.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":923,"parent":171,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-922","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/922","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=922"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/922\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/171"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/923"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=922"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}