Sedra, tufa, travertin, bigar ili vapneni ma\u010dak naziv je za kalcijev karbonat (vapnenac) koji se u teku\u0107icama talo\u017ei iz vode na razli\u010dite vrste podloga. Sedra je temeljni fenomen Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c: postanak i razvitak sedrenih barijera oblikovao je dana\u0161nji izgled rije\u010dnog korita i obilje\u017eja \u017eivoga svijeta Krke. Sedra je \u010desta pojava u povr\u0161inskim tokovima dinarskoga kr\u0161a, ali rijetko gradi slapove poput onih na Krki.<\/b><\/p>\n
Nastajanje sedre, osedravanje, stalan je i dinami\u010dan proces me\u0111usobnog djelovanja fizikalno-kemijskih \u010dinitelja i \u017eivih organizama u vodi. Znanje o tome procesu raslo je postupno: najprije je postanak sedre obja\u0161njavan radom \u017eivih organizama, zatim radom ne\u017eivih tvari i fizikalno-kemijskih procesa, potom, na kraju, djelovanjem ne\u017eiva i \u017eiva svijeta, biljnih i \u017eivotinjskih zajednica.<\/p>\n
Sedra se mo\u017ee talo\u017eiti samo u vodama u kojima ima dovoljno otopljena kalcijeva hidrogenkarbonata. Dok se procje\u0111uje kroz povr\u0161inski sloj zemlje, voda reagira s ugljikovim dioksidom. Takva je voda blago kisela pa otapa vapnenac i tako se oboga\u0107uje kalcijevim hidrogenkarbonatom.<\/p>\n
Teren kroz koji protje\u010de Krka izgra\u0111en je od vapnena\u010dkih stijena i stijena povezanim s njima, koje se jednim imenom zovu karbonatne stijene. Te se stijene lako otapaju a tvore zanimljive oblike na povr\u0161ini i u podzemlju. Rije\u010dna voda, u kojoj ima mnogo ugljikova dioksida, otapa vapnena\u010dke stijene oboga\u0107uju\u0107i se kalcijevim hidrogenkarbonatom. Na mjestima rasprskavanja vode dolazi do poreme\u0107aja kemijske ravnote\u017ee, te iz kalcijeva hidrogenkarbonata nastaje znatno manje topljiv kalcijev karbonat ili kalcit (CaCO\u025c), koji se izlu\u010duje i talo\u017ei u obliku sitnih kristala.<\/p>\n
Da bi do\u0161lo do talo\u017eenja sedre (vapnenca), nije dovoljan samo kalcijev karbonat otopljen u vodi. Va\u017eni su jo\u0161 i neki drugi uvjeti: temperatura, osobito u ljetnom (vegetacijskom) razdoblju, zatim prozra\u010dnost vode, rasprskavanje vodenih \u010destica, pH vrijednost vode, brzina vodenoga toka i sama podloga teku\u0107ice. Treba tako\u0111er znati kada prestaje razaraju\u0107a (erozivna) snaga, a kada po\u010dinje talo\u017ena (akumulacijska ili sedimentacijska) mo\u0107 vodenoga toka.<\/p>\n
Istra\u017eivanjem izotopnih karakteristika istalo\u017eenog CaCO\u025c i odre\u0111ivanjem utjecaja hidrodinamike na prijenos ugljika i talo\u017eenje CaCO\u025c, utvr\u0111eni su uvjeti koji kontroliraju formiranje sedrenih barijera rijeke Krke. Izra\u010dunom indeksa zasi\u0107enosti kalcitom, aragonitom i dolomitom, utvr\u0111eno je da je rijeka Krka uglavnom prezasi\u0107ena kalcitom tijekom cijele godine. S druge strane, za visokog vodostaja dolazi do intenzivnog talo\u017eenja kalcita, \u0161to rezultira nezasi\u0107eno\u0161\u0107u vode kalcitom. Do kemijskog talo\u017eenja kalcita dolazi zbog procesa otplinjavanja u vodi koja prska \u0161to rezultira nastajanjem kaskada i slapova. Veoma va\u017enu ulogu pri tomu imaju tzv. sedrotvorni organizmi (alge i mahovine), koji imaju sposobnost zadr\u017eavanja istalo\u017eenog kalcijevog karbonata i stvaranja sedrenih naslaga.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sedra je temeljni fenomen Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c: postanak i razvitak sedrenih barijera oblikovao je dana\u0161nji izgled rije\u010dnog korita i obilje\u017eja \u017eivoga svijeta Krke.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":919,"parent":171,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-918","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/918","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=918"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/918\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/171"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/919"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}