Kr\u0161ka podru\u010dja odlikuje bezvodnost, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospje\u0161uju poniranje atmosferskih voda u unutra\u0161njost. Rijeka Krka povr\u0161inski te\u010de iznad razina kolebanja temeljnih kr\u0161kih podzemnih voda kao vise\u0107a teku\u0107ica koja na takvoj podlozi ne gubi vodu.<\/b><\/p>\n
Vode koje teku i poniru i podzemni putovi kojima se ispreple\u0107u, me\u0111usobno napajaju pa opet izviru posebnost su kr\u0161a. Ni podru\u010dje rijeke Krke nije iznimka, dapa\u010de, 72,5 km rijeke kroz bezvodni kr\u0161 prirodni su fenomen. Slatkovodni dio toka rijeke Krke dug je 49 km, a na preostalih 23,5 km osje\u0107a se utjecaj mora. Sa svojim pritocima Krka \u010dini nadzemni slijev povr\u0161ine 2 450 km\u00b2, a s hidrogeolo\u0161kim slijevom zauzima podru\u010dje od 2 650 km\u00b2. Ukupni pad toka iznosi 224 m. Kr\u0161ka podru\u010dja odlikuje bezvodnost, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospje\u0161uju poniranje atmosferskih voda u unutra\u0161njost. Rijeka Krka povr\u0161inski te\u010de iznad razina kolebanja temeljnih kr\u0161kih podzemnih voda kao vise\u0107a teku\u0107ica koja na takvoj podlozi ne gubi vodu. Za kr\u0161 je svojstvena dinami\u010dna i izravna veza povr\u0161inske i podzemne vode, koja stvara razli\u010dita stani\u0161ta i prenosi hranjive tvari te tako omogu\u0107uje \u017eivot i na povr\u0161ini i u podzemlju. Zato je o\u010duvanje osjetljiva kr\u0161kog ekosustava od najve\u0107e va\u017enosti.<\/p>\n
Kompleksni geolo\u0161ki uvjeti razlog su kompliciranih hidrolo\u0161kih odnosa. Na podru\u010dju rijeke Krke susre\u0107u se dvije megastrukturne jedinice: Dinarik i Adrijatik. Dinarskoj karbonatnoj platformi pripada planinski dio slijeva rijeke Krke do tektonske zone Strmica \u2013 Knin \u2013 Petrovo polje, Jadranskoj karbonatnoj platformi za\u0161ti\u0107eni dio kanjona. Najve\u0107i dio karbonatnih naslaga je vodopropustan pa voda ponire u okr\u0161eni reljef, dok manji dio ima funkciju nepropusnih stijena, koje su barijera za podzemne vodene tokove. Zone nepropusnih stijena nalaze se u izvori\u0161nom dijelu, oko Knina i sjevernije od njega, gdje se nalaze izvori, nadzemni i podzemni tokovi koji \u201eprihranjuju\u201c kanjonski dio rijeke Krke. Najju\u017eniji kr\u0161ki izvor u toj zoni jest \u010cikola u Petrovu polju. Taj se izvor za su\u0161nih razdoblja ne prelijeva, a za ki\u0161nih formira rijeku. Zona vodonepropusnih naslaga ili fli\u0161 prote\u017ee se i na ju\u017enoj granici Parka, oko Skradinskoga buka pa do izvora Torak na u\u0161\u0107u \u010cikole u Krku, a obuhva\u0107a i donji dio Visova\u010dkog jezera. Krka se prihranjuje i podzemnim vodama. Dio tih voda potje\u010de iz dinarskog zale\u0111a (Grahova polja), a dio iz gornjeg porje\u010dja rijeke Zrmanje, s kojom Krka dijeli zajedni\u010dko podzemno vodno lice. Najizda\u0161niji izvori uzdu\u017e kanjona rijeke Krke jesu Miljacka i Jaruga, u kanjonu rijeke \u010cikole izvor Torak, a od prukljanskog dijela nizvodno bo\u010dati izvor Litno u Zatonu.<\/p>\n
Porje\u010dje Krke tijekom godine primi oko 1 250 mm oborina. Najvi\u0161e ki\u0161e padne u zimskom razdoblju, dok su ljeta vrlo suha. Vodostaj Krke najvi\u0161i je u studenome i o\u017eujku, a najni\u017ei u kolovozu. Srednja vrijednost protoka Krke na izvoru iznosi 12 m\u00b3\/s a na Skradinskom buku 55 m\u00b3\/s. Maksimalna vrijednost protoka, 481 m\u00b3\/s, zabilje\u017eena je 24. prosinca 1982., a minimalna, 4,99 m\u00b3\/s, 5. listopada 1961. Najvi\u0161a temperatura vode na Skradinskom buku, 27,5 \u00b0C, zabilje\u017eena je 25. kolovoza 2011., a najni\u017ea, 3,5 \u00b0C, 12. sije\u010dnja 1985. Najve\u0107a vrijednost vodostaja na Skradinskom buku, 223 cm, zabilje\u017eena je 7. prosinca 2005., a minimalna, samo 5 cm, 3. listopada 1990.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kr\u0161ka podru\u010dja odlikuje bezvodnost, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospje\u0161uju poniranje atmosferskih voda u unutra\u0161njost.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":913,"parent":169,"menu_order":10,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-6.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-912","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/912","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=912"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/912\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/913"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=912"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}