Krka je spoj suprotnosti ogoljela i tvrda vapnenca i kr\u0161a \u0161to propu\u0161ta vodu i poja\u010dava su\u0161u, mek\u0161eg i zelenijeg dolomita te prhkog lapora u podoljima. Krka je spoj bure i juga, primorja i Zagore. Tu se pro\u017eimlje vazdazeleno sredozemno raslinje s kontinentskim. <\/b><\/p>\n
Tako je na podru\u010dju jedne rijeke i klima dvojka. Krka te\u010de od Knina do \u0160ibenika pa se klimatske karakteristike analiziraju na temelju podataka klimatolo\u0161kih postaja u tim dvama gradovima. S prosje\u010dno 2 647 sati godi\u0161nje sa sijanjem sunca u \u0160ibeniku i 2 377 u Kninu, podru\u010dje Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c spada u najsun\u010danija podru\u010dja u Hrvatskoj.<\/p>\n
Dolinom rijeke Krke utjecaj mora prodire duboko u kopno pa znatno djeluje na klimatske prilike u Nacionalnom parku. U oblikovanju doline veliku ulogu imale su paleoklimatske prilike, odnosno izmjena glacijala i interglacijala. Tijekom toplijih razdoblja stvarane su sedrene barijere, ujezerivana je voda iznad njih i smanjivao se proces erozije. S druge pak strane, tijekom hladnijih razdoblja, osobito po\u010detkom glacijala, kada je koli\u010dina oborina rasla, uz pad temperature, poja\u010davala se fluvijalna erozija. U sredi\u0161njem razdoblju glacijala koli\u010dina oborina bila je ve\u0107a za oko 20 % a temperatura manja za 4 do 5 \u00b0C od dana\u0161nje. Druga polovica razdoblja glacijacije obilje\u017eena je smanjivanjem koli\u010dina oborina \u2013 do prije 20 000 godina one su bile i do 20 % manja u odnosu na dana\u0161nje \u2013 zbog akumulacije leda na dinarskom prostoru i, posljedi\u010dno, sni\u017eavanja temperature \u2013 za oko 12 \u00b0C u odnosu na dana\u0161nju.<\/p>\n
Oznaka klime podru\u010dja Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c po K\u00f6ppenovoj klasifikaciji jest Csa, \u0161to ozna\u010dava umjereno toplu sredozemnu ki\u0161nu klimu sa su\u0161nim i vru\u0107im ljetnim razdobljem. Podru\u010dje NP\u201eKrka\u201c karakterizira izmjena \u010detiriju izra\u017eenih godi\u0161njih doba. Tmurno i oborinsko vrijeme zimi izmjenjuje se s lijepim i sun\u010danim ljeti. Srednja godi\u0161nja temperatura zraka u Kninu iznosi 13 \u00b0C, dva stupnja manje od one u \u0160ibeniku, koja, zbog utjecaja mora, iznosi 15 \u00b0C. Srednja temperatura zraka u sije\u010dnju, najhladnijem mjesecu u godini, u \u0160ibeniku iznosi oko 7 \u00b0C, a u Kninu oko 5 \u00b0C, dok je u najtoplijem mjesecu, srpnju, njezina vrijednost u \u0160ibeniku 25 \u00b0C, a u Kninu 23 \u00b0C. Zbog utjecaja mora, koje se sporo hladi, jesen je toplija od prolje\u0107a. Mala je vjerojatnost vrlo niskih temperatura.<\/p>\n
Blizina mora i okru\u017eenje planina utje\u010du na koli\u010dinu oborina. Najvi\u0161e je oborina tijekom jeseni i zime. Od listopada do prosinca padne tre\u0107ina ukupne godi\u0161nje koli\u010dine oborina pa je u to vrijeme rijeka najbogatija vodom. Najmanje oborina ima ljeti, pogotovo u srpnju. Snijeg je na ovom podru\u010dju vrlo rijetka pojava, osobito uz more.<\/p>\n
Osim u najsun\u010danije, podru\u010dje Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c spada i u najvedrije dijelove Hrvatske. Jesen je manje sun\u010dana od prolje\u0107a, a najmanje je sunca u prosincu i sije\u010dnju, kada su dani najkra\u0107i i kada je najvi\u0161e oblaka. Uz dolinu rijeke Krke prevladavaju vjetrovi hladnog polugodi\u0161ta: sjeveroisto\u010dnjak \u2013 bura i jugoisto\u010dnjak \u2013 jugo. Bura je izra\u017eena na cijelom podru\u010dju, a jugo samo na donjem toku rijeke Krke. Ljeti, za vedra vremena, razvija se blagi danji vjetar, maestral, koji pu\u0161e iz smjera zapada ili jugozapada.<\/p>\n
*Mladen Friganovi\u0107, Rijeka Krka: od anti\u010dkog Titiusa do nacionalnog parka<\/p>\n
Izvor: Perica, Ore\u0161i\u0107, Geomorfolo\u0161ka obilje\u017eja doline i porije\u010dja rijeke Krke s osvrtom na dio od Knina do Bilu\u0161i\u0107a buka, 2005.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Krka je spoj suprotnosti ogoljela i tvrda vapnenca i kr\u0161a \u0161to propu\u0161ta vodu i poja\u010dava su\u0161u, mek\u0161eg i zelenijeg dolomita te prhkog lapora u podoljima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":909,"parent":169,"menu_order":9,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-908","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=908"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/908\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/909"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}