Kninskim poljem protje\u010de Krka s pritocima Ora\u0161nicom i Buti\u0161nicom s desne i Kosov\u010dicom s lijeve strane. Petrovim poljem protje\u010de \u010cikola s Vrbom i njihovim povremenim pritocima.<\/b><\/p>\n
U reljefu rijeke Krke isti\u010du se tri dijela: planinsko podru\u010dje na sjeveroistoku, Sjevernodalmatinska zaravan s kanjonima i dolinska pro\u0161irenja ili polja. Kr\u0161ka polja najve\u0107e su kr\u0161ke depresije. Za njih je karakteristi\u010dno zaravnjeno dno, u kojemu se vrlo \u010desto nalazi vodeni tok. Kod otvorenih polja, kakvo je npr. Kninsko, takav tok iz polja otje\u010de kroz duboki kanjon, dok su prava kr\u0161ka polja zatvorena sa svih strana a vodeni tokovi poniru na njihovu rubu, kao rijeka Lika u Li\u010dkome polju. Na podru\u010dju rijeke Krke nalaze se Kninsko, Kosovo i Petrovo polje. Udolina triju polja pru\u017ea se gotovo meridijanski u du\u017eini od 41 km. S istoka je zatvaraju ogranci Dinare i Svilaje, na sjeveru se nastavlja dubokom dolinom Buti\u0161nice, a na zapadu se nalazi vapnena\u010dka zaravan koja se prote\u017ee do jugoisto\u010dnih ogranaka Velebita i bukova\u010dkih brda. Kninskim poljem protje\u010de Krka s pritocima Ora\u0161nicom i Buti\u0161nicom s desne i Kosov\u010dicom s lijeve strane. Petrovim poljem protje\u010de \u010cikola s Vrbom i njihovim povremenim pritocima. Profesor Mladen Friganovi\u0107, u svom djelu Polja gornje Krke<\/em>, ve\u0107 je 1961. dao detaljan opis tih oblika u kr\u0161u i \u017eivota u njima.<\/p>\n O postanku polja postoje dva mi\u0161ljenja. Jedno zastupa tektonski postanak, a drugo tektonsku predispoziciju, poslije koje je uslijedilo preoblikovanje zemlji\u0161ta vanjskim procesima. Polja su oblikovana na kontaktnom podru\u010dju Adriatika i Dinarika, dviju megastrukturnih jedinica okr\u0161enog prostora Dinarida. Trima poljima zajedni\u010dko je to da povr\u0161inske vode istje\u010du iz njih duboko usje\u010denim kanjonima i da njihovi vodostaji u cijelosti ovise o rasporedu padalina. Pluvijalni ili ki\u0161ni rije\u010dni re\u017eim najizra\u017eeniji je u Petrovu polju. U pro\u0161losti su zimi vode plavile polja, dok bi ljeti ona oskudijevala vodom, \u0161to je ote\u017eavalo gospodarski razvoj, koji se temeljio na iskoristivosti obradivih povr\u0161ina i brojnim mlinovima koje je pokretala snaga vode. Te je oscilacije osobito osje\u0107ao grad Knin. Stoga se stalno nametala potreba za regulacijskim zahvatima.<\/p>\n Kninsko polje je najmanje: s golubi\u0107kim dijelom obuhva\u0107a 24,2 km\u00b2. Kao Tenin campum<\/em> spominje se ve\u0107 1050. godine. Neodre\u0111ena je oblika. Od Kosova polja dijele ga glavica Konj i greben Burnum, izme\u0111u kojih se usjekla Kosov\u010dica. Njegovo dno sastoji se od dviju naplavnih ravni, Krke na istoku i Buti\u0161nice na zapadu, me\u0111usobno odijeljenih nizom bre\u017euljaka. Na ju\u017enom rubu polja di\u017ee se vapnena\u010dki greben Spas, podno kojeg je nikao i razvio se Knin. Kosovo polje je, kao i Kninsko, izdu\u017eeno u meridijanskom pravcu. Prema polo\u017eaju, veli\u010dini i nadmorskoj visini, zauzima srednje mjesto me\u0111u trima poljima: obuhva\u0107a povr\u0161inu od 33,8 km\u00b2 a prote\u017ee se u du\u017eini od 13,5 km od Burnuma do Tepljuha. Najve\u0107e je Petrovo polje: dugo je 17 km a obuhva\u0107a povr\u0161inu od 57 km\u00b2, \u0161to zna\u010di da ima najprostraniju i najpovezaniju aluvijalnu ravan. Ima oblik istokra\u010dnog trokuta, s osnovicom pru\u017eenom du\u017e jugoisto\u010dnog ruba Promine, a vrhom u sutoku tokova Vrbe i \u010cikole. Stari mu je naziv Campus Illyricum<\/em>, dok se pod dana\u0161njim imenom prvi put spominje u 11. st. Nazvano je, vjerojatno, po posljednjem hrvatskom kralju, Petru Sva\u010di\u0107u, tj. po gradini Petrovac na sjevernom rubu polja, koju je on sagradio i u njoj povremeno boravio.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kninskim poljem protje\u010de Krka s pritocima Ora\u0161nicom i Buti\u0161nicom s desne i Kosov\u010dicom s lijeve strane. Petrovim poljem protje\u010de \u010cikola s Vrbom i njihovim povremenim pritocima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":905,"parent":169,"menu_order":8,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-6.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-904","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/904","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=904"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/904\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/905"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=904"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}