S triju strana svijeta, sa zapada, sjevera i istoka, rijeku Krku nadvisuju planinski masivi Velebita, Dinare i Svilaje.<\/b><\/p>\n
U reljefu oko Krke isti\u010du se planinski zid na sjeveru koji tvore Dinara, Uilica i jugoisto\u010dni ogranci Velebita, poljske udoline (Kninsko, Kosovo i Petrovo polje), vapnena\u010dke zaravni (sjevernodalmatinska, kistanjska i zaravni oko Krke i \u010cikole) i kanjoni s tokovima Krke, Kr\u010di\u0107a i \u010cikole. Izme\u0111u poljskih udolina i zaravni smje\u0161tena je planina Promina.<\/p>\n
Planine oko Krke nastale su vjerojatno prije otprilike dvadeset do trideset milijuna godina a pripadaju podru\u010dju Dinarida. Generalno gledaju\u0107i, podru\u010dje Dinarida, u kojem je usje\u010den kanjon rijeke Krke, nastalo je subdukcijom Afri\u010dke plo\u010de (Jadranske mikroplo\u010de) pod Euroazijsku plo\u010du, kao rezultat raspada i kretanja paleokontinenta Gondvane i superkontinenta Laurazije. Sudar Afri\u010dke plo\u010de s Europskom, koji je zapo\u010deo jo\u0161 krajem krede prije \u0161ezdeset pet milijuna godina, a traje i danas, uzrokovao je smanjenje oceana \u0161to je popra\u0107eno intenzivnim tektonskim pokretima. Slojevi stijena, prvotno istalo\u017eeni na dnu oceana, naborali su se, razlomili i izdigli iz mora te stvorili goleme planinske lance kao \u0161to su Alpe i Dinaridi. U vrijeme talo\u017eenja prvih naslaga na podru\u010dju dana\u0161nje rijeke Krke podru\u010dje Dinarida pripadalo je prostranom moru Tetis.<\/p>\n
U svom radu Polja gornje Krke<\/em> profesor Mladen Friganovi\u0107 vodi nas krajem oko gornje Krke koji se nalazi na prijelazu iz planinskog zale\u0111a u primorje. Udolina (Kninskoga, Kosova i Petrova polja) pru\u017ea se gotovo meridijanski. Na istoku je zatvaraju ogranci Dinare (1 831 m) i Svilaje (1 509 m), na zapadu je vapnena\u010dka zaravan koja se prote\u017ee do jugoisto\u010dnih ogranaka Velebita i bukova\u010dkih brda. Sjeveroisto\u010dno od Kninskoga polja dominira vapnena\u010dki masiv Dinare i njezini ogranci. Dinara je me\u0111a\u0161 izme\u0111u Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sve \u0161to je u prisoju (strani okrenutoj suncu) pripada Dalmaciji, a sve \u0161to je u osoju (strani zaklonjenoj od sunca) u granicama je Bosne i Hercegovine. S najvi\u0161eg vrha Dinare pogled se stere na Peru\u010dko jezero i na planinu Troglav, kao i na Svilaju i Prominu, koje s Dinarom ispunjavaju horizont oko rijeke Krke.<\/p>\n Isto\u010dno od Kninskoga polja pru\u017ea se dolina Kr\u010di\u0107a, kojom je ono povezano s udolinom izme\u0111u Dinare i Svilaje. Isto\u010dno i zapadno od Kninskoga polja prote\u017ee se vapnena\u010dka zaravan u koju je Krka usjekla svoje korito. S obje strane ju\u017enoga dijela Kosova polja zaravan se su\u017eava i naglo prelazi u strme vapnena\u010dke padine Kozjaka i Promine. Oko Petrova polja zaravan je najizrazitija i najprostranija na istoku, gdje kao blago izvijeni \u201ePodi\u201c prelazi u padine Svilaje. Na zapadnom dijelu polja izdi\u017ee se Promina (1 148 m), tipi\u010dan primjer oto\u010dne uzvisine. Promina je na zapadu ome\u0111ena kanjonom rijeke Krke, na jugu kanjonom \u010cikole, a na istoku Petrovim poljem. Dominira okolnim ni\u017eim krajolikom, pa se s nje prema jugu pru\u017ea lijep pogled na Miljeva\u010dku zaravan i na Krku i \u010cikolu, a s vrha se vidi i Jadransko more s otocima, od kojeg je udaljena 30 km.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" S triju strana svijeta, sa zapada, sjevera i istoka, rijeku Krku nadvisuju planinski masivi Velebita, Dinare, Svilaje i Mosora.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":901,"parent":169,"menu_order":7,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-6.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-900","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=900"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/900\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}