Pritok (pritoka) je rijeka ili potok koji se ulijeva u drugu teku\u0107icu, a ne izravno u more ili jezero. Ohio i Missouri u Sjevernoj Americi, koje su same po sebi velike rijeke, zapravo su pritok rijeke Mississippi. Rijeka Krka u slatkovodnom dijelu toka prima pet pritoka: Kr\u010di\u0107 (10,5 km), Kosov\u010dicu (12,5 km), Ora\u0161nicu (5,3 km), Buti\u0161nicu (39 km) i \u010cikolu s Vrbom (37,8 km), a u potopljenom dijelu u\u0161\u0107a rijeku Gudu\u010du (7 km).<\/b><\/p>\n
Gdje zavr\u0161ava Kr\u010di\u0107, po\u010dinje Krka. Kr\u010di\u0107 je u morfogenetskom pogledu izvori\u0161te rijeke Krke a danas njezin prvi pritok. Izvire u podno\u017eju Dinare, zapadno od sela Kijeva, na nadmorskoj visini od 375 m. Dug je 10,5 km. Za obilnih ki\u0161a ili otapanja snijega na planinama u zale\u0111u Kr\u010di\u0107 je neobuzdana buji\u010dna rijeka, dok ljeti potpuno presu\u0161i. U nedavnoj geolo\u0161koj pro\u0161losti nije presu\u0161ivao, zbog hladnije klime i vi\u0161e padalina, pa su Krka i Kr\u010di\u0107 \u010dinili jedan tok. O tome svjedo\u010de ostatci obilnih sedrenih naslaga u dolini Kr\u010di\u0107a visoko iznad dana\u0161njeg toka.<\/p>\n
U Kninskom i Kosovom polju Krka prima nekoliko mirnih pritoka: Buti\u0161nicu, Ora\u0161nicu i Kosov\u010dicu. Na najstarijim kartografskim prikazima iz vremena uspostave mleta\u010dke vlasti podru\u010dje podno kninske tvr\u0111ave oko koje zavijaju Krka i Kosov\u010dica \u010dini \u0161iroki mo\u010dvarni pojas ozna\u010den kao paludi<\/em>. Zbog toga se nametala potreba regulacije gornjeg toka rijeke Krke i melioracije okolnih kr\u0161kih polja. Prvi znatniji lijevi pritok rijeke Krke jest Kosov\u010dica, koja dovodi vode nekoliko stalnih ili povremenih izvora s isto\u010dnog oboda polja, a desni Ora\u0161nica, koja glavninu vode dobiva od Crnog vrela i izvora u Vrpolju. Nizvodno od u\u0161\u0107a Ora\u0161nice u Krku, nakon \u0161to napusti Kninsko polje, s desne strane utje\u010de rijeka Buti\u0161nica, njezin najizda\u0161niji pritok, s protokom od 2 do 20 m\u00b3\/s i povr\u0161inom slijeva od 225 km\u00b2. Buti\u0161nica izvire iz nekoliko izvora kod sela Kaldrme, u planinskom podru\u010dju u najsjevernijem dijelu slijeva rijeke Krke. Za Prvog svjetskog rata nasipom je odvojena od Krke pa rijeke sada teku paralelno do svog spoja tako da je \u201eprirodno\u201c u\u0161\u0107e kod Bulinog kuka pomaknuto oko dva kilometra nizvodno.<\/p>\n Petrovim poljem protje\u010de rijeka \u010cikola, posljednji i najve\u0107i pritok u slatkovodnom toku Krke. Na svome putu od izvora na padinama Svilaje do u\u0161\u0107a u rijeku Krku ponad Skradinskog buka \u010cikola je dijelom nizinska, dijelom kanjonska rijeka. U literaturi podaci o du\u017eini \u010cikole variraju od 39 do 47 km, a povr\u0161ina slijeva iznosi 836,8 km\u00b2. Za vla\u017enih zima rijeka obiluje vodom pa poplavljuje dio polja, a u ljetnim mjesecima vodostaj je jako nizak zbog su\u0161e i navodnjavanja zemlji\u0161ta uz njezin srednji tok pa redovito presu\u0161i. Kroz cijelo 19. stolje\u0107e provla\u010dio se problem regulacije toka \u010cikole zbog plavljenja polja, uni\u0161tavanja usjeva i \u0161irenja malarije.<\/p>\n Posljednji Krkin pritok, rijeka Gudu\u010da, nastavak je korita rje\u010dice Bribi\u0161nice, koja izvire na zapadnoj strani Bribirske glavice. Kod mosta u La\u0111evcima Bribi\u0161nica mijenja naziv pa kao Gudu\u010da sljede\u0107ih sedam kilometara te\u010de do Prukljanskog jezera. Gornji tok \u010desto je suh, a donji je potopljena dolina. Donji dio toka i u\u0161\u0107e vodotoka Gudu\u010de podru\u010dje je karakteristi\u010dne mo\u010dvarne vegetacije i bogate i raznolike flore i faune, iznimnog pejsa\u017eno-ambijentalnog ugo\u0111aja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rijeka Krka u slatkovodnom dijelu toka prima pet pritoka: Kr\u010di\u0107 (10,5 km), Kosov\u010dicu (12,5 km), Ora\u0161nicu (5,3 km), Buti\u0161nicu (39 km) i \u010cikolu s Vrbom (37,8 km), a u potopljenom dijelu u\u0161\u0107a rijeku Gudu\u010du (7 km).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":896,"parent":169,"menu_order":6,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-6.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-895","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/895","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=895"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/895\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/896"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}