Geolo\u0161ko formiranje podru\u010dja rijeke Krke zapo\u010delo je sedimentacijom vapnenca a nastavilo se stvaranjem zaravni. <\/b><\/p>\n
Zaravan rijeke Krke nastala je krajem pliocena i po\u010detkom pleistocena, dok se njezin kanjon usijecao u reljef u kasnom ledenom dobu. Ono \u0161to \u010dovjek, dijele\u0107i u eone i epohe, broji u milijunima godina za Zemlju je tek trenutak. U geomorfolo\u0161kom smislu, u porje\u010dju rijeke Krke izdvajaju se tri dijela: planinsko podru\u010dje na sjeveroistoku, u kojemu su duboko usje\u010dene doline pritoka rijeke Krke, polja u sredi\u0161njem dijelu, s izra\u017eenom hidrografskom mre\u017eom s brojnim izvorima, i Sjevernodalmatinska zaravan.<\/p>\n
Kao i cijeli reljef rijeke Krke, i njezina zaravan poseban je oblik u kr\u0161u. Na njoj i pod njom nalazi se tvrdi vapnenac. Jednako je uravnjena, bez obzira na promjene u sastavu stijena, uzdi\u017eu\u0107i se postupno prema planinskom dijelu. Ako poku\u0161amo zamisliti podru\u010dje rijeke Krke na prijelazu iz pliocena u pleistocen, kada se formirala zaravan, i kasnije u kasnom pleistocenu, kada se formirao njezin kanjon, trebamo imati na umu velike promjene u klimi i odnosu kopna i mora. Iz tada\u0161njih geoklimatskih prilika pojedini znanstvenici i\u0161\u010ditavaju budu\u0107nost Zemlje i njezinih stanovnika.<\/p>\n
Iz toga razdoblja potje\u010du kosti ju\u017enoga slona iskopane 70-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a u glinokopu Strmica, u malom mjestu sjeverno od Knina kroz koje protje\u010de Krkin pritok Buti\u0161nica. Ju\u017eni slon nije imao krzno a \u017eivio je u donjem-srednjem pleistocenu, prije 700 000 \u2013 2 600 000 godina, kada je klima bila puno toplija nego danas. Na\u0111ene su i kosti gornjepliocenskog-donjepleistocenskog praslona i donjepleistocenskog toplodobnog nosoroga. Prona\u0111eni su o\u010dnjak koji je pripadao Pantheri toscani<\/em>, zvijeri sli\u010dnoj dana\u0161njem leopardu, i o\u010dnjak donjepleistocenskog medvjeda (Ursus etruscus<\/em>). Nalaze je opisao prof. Mirko Malez, hrvatski geolog, speleolog i paleontolog, poznat kao pionir hrvatske speleoarheologije, a nama ih je protuma\u010dio Dra\u017een Japund\u017ei\u0107, voditelj Geolo\u0161ko-paleontolo\u0161kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Dio prikupljene gra\u0111e \u010duva se u Zavodu za geologiju i paleontologiju kvartara pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.<\/p>\n Postoji nekoliko teorija o postanku zaravni. Fluvijalna teorija pretpostavlja postojanje velike, \u0161iroke i spore rijeke u geolo\u0161koj pro\u0161losti, kada je klima bila vla\u017enija a voda obilnija, koja je erodirala vapnena\u010dke stijene inicijalnog reljefa. Nagnutost terena od zale\u0111a prema moru ide u prilog toj teoriji. Prema drugoj teoriji, koja se naziva abrazijskom, zaravan je nastala djelovanjem mora, koje se postepeno povla\u010dilo. Postoji i fluvijalno-abrazijska teorija, koja povezuje prethodne dvije tuma\u010de\u0107i postanak zaravni istodobnim djelovanjem mora i kopnenih teku\u0107ica. Korozivna teorija obja\u0161njava zaravnjenje kraja oko Krke kompleksnom interakcijom erozije, ispiranja i korozije vapnenaca u toplim i vla\u017enim paleoklimatskim uvjetima koji su vladali prije tri milijuna godina. Znanstvenici i istra\u017eiva\u010di navode jo\u0161 i tektonsku teoriju, prema kojoj je zaravan nastala mjestimi\u010dno razli\u010ditim uzdizanjem i izvijanjem Zemljine kore a du\u017e lomnih polja oblikovala su se polja i rije\u010dna dolina (kanjon).<\/p>\n Kao posljedica intenzivne kasnopleistocenske glacijacije, tektonski i litolo\u0161ki predisponiranim smjerovima u tu se zaravan usjekao kanjon rijeke Krke.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Geolo\u0161ko formiranje podru\u010dja rijeke Krke zapo\u010delo je sedimentacijom vapnenca a nastavilo se stvaranjem zaravni.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":878,"parent":169,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-6.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-877","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/877","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=877"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/877\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}