{"id":873,"date":"2022-06-29T14:11:23","date_gmt":"2022-06-29T12:11:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=873"},"modified":"2022-11-08T09:45:29","modified_gmt":"2022-11-08T08:45:29","slug":"kako-je-sve-pocelo-krs","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/prirodna-bastina\/geologija\/kako-je-sve-pocelo-reljef\/kako-je-sve-pocelo-krs\/","title":{"rendered":"Kr\u0161"},"content":{"rendered":"<p><b>Tvrde stijene \u0161to okru\u017euju rijeku Krku nekada su bile morsko dno.<\/b><\/p>\n<p>To je more bilo dio pradavnoga Tetis (Tethys) oceana, iz kojeg su se izdigli Dinaridi. Dinaridi su najve\u0107im dijelom gra\u0111eni od karbonatnih stijena (vapnenaca i dolomita). Te su stijene nastale talo\u017eenjem lju\u0161tura \u0161koljka\u0161a tijekom ere mezozoik, koja obuhva\u0107a razdoblja trijas, juru i kredu.<\/p>\n<p>Upravo je topivost karbonatnih stijena u vodi najva\u017eniji uvjet za odvijanje procesa okr\u0161avanja. U su\u0161tini, to je kemijski proces koji se odvijao milijunima godina te traje i dalje. Voda nagriza karbonatne stijene i tako stvara pukotine zbog kojih stijena vi\u0161e ne mo\u017ee zadr\u017eavati vodu. U tome joj poma\u017eu tektonski i mehani\u010dki procesi. I dana\u0161nji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i povr\u0161inskih procesa okr\u0161avanja u karbonatnim naslagama mezozojske i tercijarne starosti. Tako iz stijena koje okru\u017eju rijeku Krku mo\u017eemo i\u0161\u010ditati njezinu geolo\u0161ku pro\u0161lost. Ako su slojevi vapnenca koje vidimo na stranama kanjona razli\u010dita sastava, \u010disto\u0107e i debljine, zna\u010di da su talo\u017eeni u razli\u010ditim uvjetima, a polo\u017eaj i vrsta naslaga obja\u0161njavaju nam izdizanja i spu\u0161tanja morske povr\u0161ine.<\/p>\n<p>Pro\u0161upljenost je jedno od glavnih obilje\u017eja stijena kr\u0161kih prostora. Tako nastaju brojne \u0161pilje i jame. Proces okr\u0161avanja zaslu\u017ean je i za ukrase u njima. U posebnim uvjetima mogu\u0107 je u obrnutom smjeru: ponovno se izlu\u010duje kalcijev karbonat, odnosno stijena se ne tro\u0161i, ve\u0107 raste. Tako nastaju stalaktiti i stalagmiti, ali i sedra, temeljni fenomen Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c.<\/p>\n<p>Kao i sam prizor \u017eive vode koja te\u010de kroz svoju suprotnost, tvrde stijene, tako je i kr\u0161 dvojak: surov, a ekolo\u0161ki vrlo osjetljiv na \u010dimbenike zaga\u0111enja, koji zbog propusnosti stijena mogu lako dospjeti u vodu. Ali to je i njegova vrijednost jer stalna dvosmjerna cirkulacija vode stvara razli\u010dita stani\u0161ta na povr\u0161ini i u podzemlju, odnosno uvjete za \u017eivot brojnim vrstama, i rijetkim, ugro\u017eenim i endemskim.<\/p>\n<p>Sada kada znamo \u0161to kr\u0161 jest, lak\u0161e nam je predo\u010diti eonima dugo ra\u0111anje i rast rijeke Krke, kreiranje zaravni, usijecanje kanjona i izdizanje sedrenih barijera. Jer kr\u0161 je glavno po\u010delo: osim \u0161to je stvorio pejsa\u017e oko nas, odredio je i na\u010din \u017eivota ljudi koji su se na njemu naselili. U Hrvatskoj kr\u0161ko podru\u010dje, koje se kao neprekinuti pojas \u0161irine 50 \u2013 100 km prote\u017ee du\u017e obale Jadranskog mora, prekriva oko 46 % teritorija. Na\u0161a je du\u017enost i obveza \u010duvati ga kako bi budu\u0107e generacije iz njegovih stijena mogle i\u0161\u010ditati svoju pro\u0161lost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tvrde stijene \u0161to okru\u017euju rijeku Krku nekada su bile morsko dno. To je more bilo dio pradavnoga Tetis (Tethys) oceana, iz kojeg su se izdigli Dinaridi. Dinaridi su najve\u0107im dijelom gra\u0111eni od karbonatnih stijena (vapnenaca i dolomita). Te &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":871,"parent":169,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-6.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-873","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=873"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/873\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/871"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}