\u0160i\u0161mi\u0161i naseljavaju petnaestak speleolo\u0161kih objekata unutar Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c.<\/b><\/p>\n
\u0160i\u0161mi\u0161i \u010dine oko petine ukupnog broja sisavaca u svijetu. Od drugih sisavaca razlikuje ih sposobnost leta i sposobnost orijentacije uz pomo\u0107 ultrazvuka (eholokacija). Mogu \u017eivjeti \u010dak \u010detrdeset godina. Tijelo im je prekriveno krznom od kratke guste do pahuljasto guste dlake. Boja krzna ve\u0107inom je tamnija na le\u0111ima nego na trbuhu. Vrat im je kratak, glava relativno krupna s velikim ustima i sna\u017enim \u010deljustima s velikim o\u010dnjacima i \u0161iljastim zadnjim zubima. Godi\u0161nji ciklus aktivnosti \u0161i\u0161mi\u0161a vezan je za godi\u0161nja doba i vremenske prilike.<\/p>\n
Zimi hladno vrijeme ograni\u010dava koli\u010dinu hrane dostupne insektivornim vrstama \u0161i\u0161mi\u0161ima. Stoga \u0161i\u0161mi\u0161i zimu, zbog \u0161tednje energije, naj\u010de\u0161\u0107e provedu u stadiju hibernacije. U prolje\u0107e temperatura njihova tijela poraste uslijed rasta vanjske temperature te tako opet postanu sposobni za let i lov. Tako\u0111er, u prolje\u0107e po\u010dinju sazrijevati embriji \u017eenki koje su se parile prethodne jeseni. Ljeti trudne \u017eenke formiraju porodiljine kolonije, dok su mu\u017ejaci naj\u010de\u0161\u0107e odvojeni od \u017eenki i mladih. \u017denke obi\u010dno godi\u0161nje imaju samo jedno mlado, no nekoliko vrsta mo\u017ee ponekad imati i dva mlada. Mlade kote u lipnju, do po\u010detka srpnja, nakon \u010dega ih nekoliko tjedana othranjuju. Mladi su za let sposobni kad su stari otprilike mjesec dana. Krajem ljeta mu\u017ejaci postaju sve aktivniji pa po\u010dnu udvarati \u017eenkama. Neka skloni\u0161ta, a posebno speleolo\u0161ke objekte, \u010desto koriste kao mjesta rojenja, u njima se okupljaju naj\u010de\u0161\u0107e radi parenja, poslije tra\u017ee mogu\u0107a nova skloni\u0161ta i pokazuju mladima njihovu lokaciju. Do kraja jeseni sele se u zimska skloni\u0161ta za hibernaciju, gdje ostanu tijekom hladnih mjeseci, pojedina\u010dno ili u skupinama koje mogu brojiti do nekoliko tisu\u0107a jedinki.<\/p>\n
Mnoge vrste kombiniraju razli\u010dite tipove skloni\u0161ta (speleolo\u0161ke objekte, potkrovlja, \u0161ume, pukotine u zidovima, stijenama i stablima) ovisno o godi\u0161njem dobu, mogu\u0107nostima i okoli\u0161nim uvjetima. Stoga skloni\u0161ta ovisno o njihovoj funkciji dijelimo na hibernacijska, skloni\u0161ta porodiljnih kolonija, mjesta rojenja i tranzicijska (povremena) skloni\u0161ta.<\/p>\n
Speleolo\u0161ki objekti mogu slu\u017eiti kao stalno mjesto za skloni\u0161te mnogim generacijama \u0161i\u0161mi\u0161a. \u0160piljske vrste \u0161i\u0161mi\u0161a, kao \u0161to su vrste roda Rhinolophus<\/em>, \u010desto su vjerne istim lokalitetima cijeloga \u017eivota. Podzemna skloni\u0161ta \u0161i\u0161mi\u0161i mogu koristiti u svim fazama godi\u0161njeg ciklusa, ovisno o temperaturi zraka u njihovoj unutra\u0161njosti. Preferiraju speleolo\u0161ke objekte s dinami\u010dnom atmosferom, u kojima postoji strujanje zraka te stoga i varijacije u temperaturi.<\/p>\n Od sumraka sve do ranih jutarnjih sati \u0161i\u0161mi\u0161i su izvan svojih skloni\u0161ta u potrazi za hranom. U potrazi za hranom obilaze otvorena stani\u0161ta (livade, pa\u0161njake), grmoliku vegetaciju i \u0161umska stani\u0161ta, stani\u0161ta blizu vodenih povr\u0161ina i urbana podru\u010dja, u skladu s ekolo\u0161kim karakteristikama pojedine vrste.<\/p>\n Ve\u0107ina europskih vrsta \u0161i\u0161mi\u0161a primarno se hrani kukcima. Iz tog razloga posebno je va\u017ena uloga \u0161i\u0161mi\u0161a kao prirodnih pesticida, s obzirom da jedan \u0161i\u0161mi\u0161 u satu mo\u017ee uloviti od 500 do 1 000 kukaca. Osim toga, \u0161i\u0161mi\u0161i se smatraju vrlo dobrim bioindikatorima, pri \u010demu je ve\u0107a brojnost \u0161i\u0161mi\u0161a direktan pokazatelj zdravog i stabilnog ekosustava, dok pad u njihovoj brojnosti mo\u017ee biti posljedica utjecaja raznih ljudskih aktivnosti.<\/p>\n Od 45 vrsta \u0161i\u0161mi\u0161a zabilje\u017eenih na podru\u010dju Europske unije, na podru\u010dju Republike Hrvatske obitavaju 34 vrste, pa se time Hrvatska svrstava me\u0111u zemlje s najve\u0107om bioraznolikosti faune \u0161i\u0161mi\u0161a u Europi.<\/p>\n Fauna \u0161i\u0161mi\u0161a \u0161ireg podru\u010dja Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c sporadi\u010dno je istra\u017eivana od polovice 19. stolje\u0107a. Prema dosada\u0161njim istra\u017eivanjima, na tom prostoru obitavaju najmanje 22 vrste \u0161i\u0161mi\u0161a, me\u0111u kojima dugokrili pr\u0161njak Miniopterus schreibersii<\/em>, o\u0161trouhi \u0161i\u0161mi\u0161 Myotis blythii<\/em>, dugonogi \u0161i\u0161mi\u0161 M. capaccinii<\/em>, ri\u0111i \u0161i\u0161mi\u0161 M. emarginatus<\/em>, veliki \u0161i\u0161mi\u0161 M. myotis<\/em>, Blazijev potkovnjak Rhinolophus blasii<\/em>, ju\u017eni potkovnjak R. euryale<\/em>, veliki potkovnjak R. ferrumequinum<\/em> i mali potkovnjak R. hipposideros<\/em> kao skloni\u0161ta naj\u010de\u0161\u0107e koriste \u0161pilje i jame.<\/p>\n Na \u0161irem podru\u010dju NP \u201eKrka\u201c devet speleolo\u0161kih objekata uvr\u0161teno je na popis me\u0111unarodno va\u017enih podzemnih skloni\u0161ta za \u0161i\u0161mi\u0161e (Miljacka II, Topla pe\u0107ina, \u0160pilja izvor Krke \/ HE Kr\u010di\u0107, \u0160karin samograd, Tradanj, Stra\u017ebenica, Mandalina, Dobra voda i \u0106ulumova pe\u0107ina). S obzirom na veliku mobilnost \u0161i\u0161mi\u0161a i areal njihova kretanja tijekom hranjenja i dnevnih\/sezonskih migracija, podru\u010dje Parka va\u017eno je za njihovo o\u010duvanje.<\/p>\n \u0160i\u0161mi\u0161i su ranjivi na promjene u stani\u0161nim uvjetima i uznemiravanje. Gubitak i degradacija skloni\u0161ta \u0161i\u0161mi\u0161a posljedica su raznih ljudskih aktivnosti. Sve manji broj kukaca zbog kori\u0161tenja razli\u010ditih pesticida i herbicida i promjena stani\u0161ta, primjerice, gubitak mo\u010dvarnih i \u0161umskih stani\u0161ta, tako\u0111er negativno utje\u010du na populacije \u0161i\u0161mi\u0161a. Osim toga, jo\u0161 uvijek su prisutni nerazumijevanje i predrasude zbog slabe informiranosti o \u017eivotu \u0161i\u0161mi\u0161a i njihovoj ekologiji.<\/p>\n Vi\u0161e speleologa zabilje\u017eilo je prisutnost \u0161i\u0161mi\u0161a u petnaestak speleolo\u0161kih objekata unutar granica Parka.<\/p>\n Fotografija: Daniela Hamidovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160i\u0161mi\u0161i naseljavaju petnaestak speleolo\u0161kih objekata unutar Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":832,"parent":165,"menu_order":12,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-831","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=831"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/831\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/832"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}