{"id":822,"date":"2022-06-29T13:44:52","date_gmt":"2022-06-29T11:44:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=822"},"modified":"2022-09-23T14:06:12","modified_gmt":"2022-09-23T12:06:12","slug":"podzemni-svijet-krsa-spiljska-fauna","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/prirodna-bastina\/geologija\/podzemni-svijet-krsa\/podzemni-svijet-krsa-spiljska-fauna\/","title":{"rendered":"\u0160piljska fauna"},"content":{"rendered":"<p><b>\u0160pilje dinarskog kr\u0161a najbogatije su na svijetu po broju \u0161piljskih vrsta od kojih 70 % su endemi Hrvatske.<\/b><\/p>\n<p>\u017divotinje koje naseljavaju podzemlje razvile su se od nadzemnih predaka razvijaju\u0107i prilagodbe na \u0161piljska stani\u0161ta tijekom dugog niza godina. Razvijaju\u0107i nova obilje\u017eja, istovremeno su regresivnom evolucijom mnoga izgubila (pojava redukcije pojedinih ste\u010denih osobina, odnosno razvijanje morfolo\u0161ki jednostavnijih).<\/p>\n<p>Neke od glavnih prilagodbi na podzemlje jesu redukcija organa za vid, gubitak pigmenta, stanjenje integumenta, produljenje dijelova tijela, usporen metabolizam, dugovje\u010dnost, nizak stupanj reprodukcije, nakupljanje rezerva masti, smanjenje agresivnosti, prestanak dnevno-no\u0107nog ritma aktivnosti, prestanak sezonskih promjena i aktivnosti te promjene u gra\u0111i mozga (pove\u0107ano izbjegavanje prepreka i pam\u0107enje prostora).<\/p>\n<p>\u017divotinje koje susre\u0107emo u \u0161piljama mo\u017eemo podijeliti na:<\/p>\n<p>\u2013 troglobionte na kopnu i stigobionte u vodi \u2013 stanovnike \u0161piljskih stani\u0161ta kojima se \u010ditav \u017eivotni ciklus odvija u podzemlju<\/p>\n<p>\u2013 eutroglofile na kopnu i eustigofile u vodi \u2013 stanovnike \u0161piljskih stani\u0161ta koji osim podzemnih mogu imati i nadzemne populacije, tj. mogu \u010ditav \u017eivot provesti u podzemlju ili u nadzemlju<\/p>\n<p>\u2013 subtroglofile na kopnu i substigofile u vodi \u2013 povremene stanovnike \u0161piljskih stani\u0161ta, koji \u0161pilje koriste za razli\u010dite dijelove \u017eivotnog ciklusa, poput hibernacije, razmno\u017eavanja, odgajanja mladih, sklanjanja od nepovoljnih uvjeta<\/p>\n<p>\u2013 trogloksene na kopnu i stigoksene u vodi \u2013 slu\u010dajne stanovnike \u0161piljskih stani\u0161ta.<\/p>\n<p>\u0160pilje dinarskog kr\u0161a najbogatije su na svijetu po broju \u0161piljskih vrsta. Gotovo da nema otoka ili planinskog masiva koji nema barem nekoliko endemi\u010dnih svojti \u0161piljske faune. Ve\u0107ina \u0161piljskih vrsta ima vrlo ograni\u010deno podru\u010dje rasprostranjenosti, a od poznatih gotovo 70 % su endemi Hrvatske.<\/p>\n<p>Upravo je mnogobrojnost jedinstvenih endemi\u010dnih \u0161piljskih vrsta osnovno obilje\u017eje faune Dinarida i faune Hrvatske, \u0161to treba osvijestiti i \u010duvati kao neprocjenjivu vrijednost.<\/p>\n<p>Prema Crvenoj knjizi \u0161piljske faune Hrvatske, ugro\u017eeno je \u010dak 186 \u0161piljskih svojti prema kriterijima ugro\u017eenosti Me\u0111unarodne organizacije za za\u0161titu prirode (IUCN). Jedna od najve\u0107ih prijetnji je one\u010di\u0161\u0107enje podzemnih stani\u0161ta.<\/p>\n<p>Progla\u0161enjem ekolo\u0161ke mre\u017ee Natura 2000 u Hrvatskoj su odre\u0111ena podru\u010dja va\u017ena za o\u010duvanje europskih ugro\u017eenih vrsta i stani\u0161ta. Tako su kao prirodna stani\u0161ta od interesa za EU na podru\u010dju Hrvatske prepoznata i podzemna stani\u0161ta. Oko 400 speleolo\u0161kih objekata navodi se pod \u0160pilje i jame zatvorene za javnost (kod 8310) a 220 pod Preplavljene ili dijelom preplavljene morske \u0161pilje (kod 8330). Na popisu ciljnih vrsta Natura 2000 nalaze se i tri troglobionta: kornja\u0161 tankovrati\u0107 <em>Leptodirus hochenwarti<\/em>, ju\u017eni dinarski \u0161piljski \u0161koljka\u0161 <em>Congeria kusceri<\/em> i \u010dovje\u010dja ribica <em>Proteus anguinus<\/em>, te dvanaest vrsta \u0161i\u0161mi\u0161a.<\/p>\n<p>U speleolo\u0161kim objektima na podru\u010dju NP \u201eKrka\u201c evidentirano je oko 170 \u0161piljskih svojti, od kojih su mnoge endemi Dinarida i Hrvatske, a \u010detiri su endemi NP \u201eKrka\u201c (stenoendemi): pu\u017ei\u0107i <em>Dalmatella sketi<\/em> i <em>Lanzaia skradinensis<\/em>, striga <em>Eupolybothrus cavernicolus<\/em> i skokun <em>Verhoeffiella margusi<\/em>. Tijekom posljednjih istra\u017eivanja sakupljeno je vi\u0161e svojti za koje je preliminarnim pregledom utvr\u0111eno da se radi o novim vrstama za znanost, ali znanstveno jo\u0161 nisu opisane.<\/p>\n<p><em>Fotografija: Branko Jal\u017ei\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160pilje dinarskog kr\u0161a najbogatije su na svijetu po broju \u0161piljskih vrsta od kojih 70 % su endemi Hrvatske.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":823,"parent":165,"menu_order":10,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-822","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=822"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/822\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}