U Hrvatskoj \u017eivi vi\u0161e od 500 podzemnih vrsta, od kojih su polovica endemi, a mnogi su i relikti, ostaci faune iz davnog geolo\u0161kog razdoblja.<\/b><\/p>\n
Biospeleologija je znanstvena grana koja prou\u010dava \u017eivotinje u podzemlju, stani\u0161ta u kojima \u017eive i njihove me\u0111usobne odnose. Njezin naziv potje\u010de od triju rije\u010di gr\u010dkoga porijekla: bios<\/em>, \u0161to zna\u010di \u017eivot, speleos<\/em>, \u0161to zna\u010di \u0161upljina, i logos, <\/em>\u0161to zna\u010di znanost. To je sintetska znanost koja u sebi sjedinjuje dvije osnovne znanstvene discipline: biologiju i speleologiju.<\/p>\n Biospeleolozi su znanstvenici i istra\u017eiva\u010di koji ulaze u \u0161pilje i jame, tra\u017ee podzemne \u017eivotinje, sakupljaju ih i fotografiraju, a u laboratoriju odre\u0111uju koje su vrste prona\u0161li i detaljno ih prou\u010davaju. Kada se dogodi da prona\u0111u nepoznatu vrstu, \u017eivotinju detaljno opi\u0161u, dadu joj znanstveno ime i to objave u znanstvenom \u010dasopisu kako bi obavijest o tome nalazu bila dostupna svim ljudima.<\/p>\n Termin biospeleologija<\/em> prvi je upotrijebio Francuz Armand Vire u svom radu La Biospeologie<\/em> tiskanom u Parizu 1904., kako bi opisao znanost kojoj je predmet istra\u017eivanje \u017eivih bi\u0107a koja nastanjuju podzemlje.<\/p>\n U speleolo\u0161kim objektima \u017eive \u017eivotinje koje su se djelomi\u010dno ili u potpunosti prilagodile zahtjevnim uvjetima \u017eivota koji vladaju u podzemlju, poput nedostatka svjetla, oskudice hrane i vrlo visoke vla\u017enosti zraka. Tamo \u017eive ili u njega samo zalaze zbog razli\u010ditih potreba kao \u0161to su sklanjanje od nepovoljnih uvjeta na povr\u0161ini, hibernacija ili razmno\u017eavanje.<\/p>\n Sve do 1832. godine, kada je opisan tankovrati\u0107 Leptodirus hochenwartii<\/em> iz Postojnske \u0161pilje u Sloveniji, smatralo se da \u0161piljska stani\u0161ta nisu nastanjena. To otkri\u0107e potaknulo je istra\u017eivanja podzemnih stani\u0161ta, ponajprije \u0161piljskih. U svijetu je opisano vi\u0161e od 7 500 podzemnih svojti (vrsta i podvrsta), od \u010dega oko 1 200 na podru\u010dju Dinarida. U Hrvatskoj je poznato vi\u0161e od 500 podzemnih svojti, skoro 7 % svjetskog broja vrsta. Vi\u0161e od 50 % svojti su endemi. Mnogi od njih su relikti, ostaci faune iz davnog geolo\u0161kog razdoblja. \u0160piljskim stani\u0161tima brojem vrsta dominiraju kornja\u0161i, slijede rakovi, pu\u017eevi, la\u017ei\u0161tipavci, pauci i dvojenoge. Na njih otpada gotovo 90 % poznatih \u0161piljskih svojti.<\/p>\n Osim \u0161to u njoj obitavaju brojne vrste, u Hrvatskoj \u017eive i neki jedinstveni predstavnici podzemne faune, poput jedine poznate slatkovodne podzemne spu\u017eve, ogulinske \u0161piljske spu\u017evice Eunapius subterraneus<\/em>, jedinog poznatog slatkovodnog podzemnog \u0161koljka\u0161a, dinarskog \u0161piljskog \u0161koljka\u0161a Congeria<\/em> kusceri<\/em>, jedinog europskog slatkovodnog podzemnog kralje\u017enjaka, \u010dovje\u010dje ribice Proteus anguinus<\/em>, jedinog podzemnog slatkovodnog \u017earnjaka, zagonetne velkovrhije Velkovrhia aenigmatica<\/em>, jedinog podzemnog slatkovodnog mnogo\u010detina\u0161a, dinarskog \u0161piljskog cjeva\u0161a Marifugia cavatica<\/em>, i jedinog lete\u0107eg troglobionta na svijetu, \u0161piljske hajdi Troglocladius hajdi<\/em>.<\/p>\n Nepoznavanje speleolo\u0161kih objekata na podru\u010dju NP \u201eKrka\u201c razlog je relativno kasnog po\u010detka biospeleolo\u0161kih istra\u017eivanja. Tek su \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a istra\u017eivanja slovenskih biospeleologa donijela prva va\u017ena otkri\u0107a podzemne faune na podru\u010dju dana\u0161njeg NP \u201eKrka\u201c: opisani su podvrsta voden babure Monolistra pretneri<\/em> spinulosa<\/em> (\u0160pilja kod mlina na Miljacki \u2013 Miljacka IV), rod stigobiontnog pu\u017ei\u0107a Dalmatella<\/em> s tipskom vrstom D. sketi<\/em> i vrsta stigobiontnog pu\u017ei\u0107a Lanzaia skradinensis<\/em> (kr\u0161ki izvor na podru\u010dju Skradinskog buka). Prva opse\u017ena biospeleolo\u0161ka istra\u017eivanja \u0161ireg podru\u010dja NP \u201eKrka\u201c proveli su tijekom 1989. i 1998. godine djelatnici Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Hrvatsko biospeleolo\u0161ko dru\u0161tvo u suradnji s Javnom ustanovom \u201eNacionalni park Krka\u201d provelo je inventarizaciju \u0161piljske faune 2005. i 2010. godine, a 2013. godine istra\u017eivanje rijetkih i novih \u0161piljskih svojti. Na \u0161irem podru\u010dju Parka speleolo\u0161ka i biospeleolo\u0161ka istra\u017eivanja provode se kontinuirano, a provodi se i monitoring porodiljnih kolonija \u0161i\u0161mi\u0161a i \u010dovje\u010dje ribice.<\/p>\n Fotografija: Branko Jal\u017ei\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Hrvatskoj \u017eivi vi\u0161e od 500 podzemnih vrsta, od kojih su polovica endemi, a mnogi su i relikti, ostaci faune iz davnog geolo\u0161kog razdoblja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":818,"parent":165,"menu_order":9,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-817","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/817","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=817"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/817\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/818"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}