{"id":812,"date":"2022-06-29T13:20:25","date_gmt":"2022-06-29T11:20:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=812"},"modified":"2022-09-23T14:01:32","modified_gmt":"2022-09-23T12:01:32","slug":"podzemni-svijet-krsa-spilje-jazinka-i-ozidana-pecina","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/prirodna-bastina\/geologija\/podzemni-svijet-krsa\/podzemni-svijet-krsa-spilje-jazinka-i-ozidana-pecina\/","title":{"rendered":"\u0160pilje Jazinka i Ozi\u0111ana pe\u0107ina"},"content":{"rendered":"<p><b>Na lijevoj obali rijeke Krke nalaze se dvije \u0161pilje iznimno va\u017ene zbog arheolo\u0161kih nalaza u njima.<\/b><\/p>\n<p><strong>Ozi\u0111ana pe\u0107ina<\/strong> nalazi se na samom vrhu litice kanjona rijeke Krke iznad Ro\u0161koga slapa. \u0160pilja ima jednostavnu morfologiju, a nastala je u krovini horizontalne slojne plohe oblikovane u naslagama konglomerata. Duga\u010dka je 59 m. \u010cine je tek kanal \u0161irok od 5 do 10 m i dva gotovo vertikalna kanala (dimnjaka) koji ne izlaze na povr\u0161inu. Ime je dobila po suhozidu na ulazu.<\/p>\n<p>S obzirom na morfologiju, znatan utjecaj na mikroklimu \u0161pilje imaju vanjski vremenski uvjeti, \u0161to se o\u010dituje u padu vla\u017enosti i porastu temperature zraka u \u0161pilji u toplim razdobljima u godini.<\/p>\n<p>Prosje\u010dna temperatura zraka u \u0161pilji na mjestu izvan turisti\u010dke staze, koje nije izlo\u017eeno\u00a0rasvjeti, iznosi oko 16,1 \u00b0C, a prosje\u010dna relativna vla\u017enost zraka oko 95,5 %. \u0160pilja je i za najve\u0107ih ki\u0161a uglavnom suha, tek je na nekoliko mjesta vidljivo prokapavanje, koje na stropu tvori manje cjevaste stalaktite i saljeve, a na podu razlivene stalagmite.<\/p>\n<p>U \u0161pilji su prona\u0111eni brojni ulomci kerami\u010dkih posuda u kojima se jasno ocrtava nazo\u010dnost svih neoliti\u010dkih kultura jadranskog prostora (impresso, danilske i hvarske), potom eneolitika te ranog i srednjeg bron\u010danog doba, \u0161to govori o ljudskoj nazo\u010dnosti u njoj od starijeg neolitika, dakle od oko 5 000 pa, kontinuirano, sve negdje do 1 500 godina prije Krista. \u0160pilja je iznjedrila i va\u017ene nalaze kremenih artefakata (no\u017ei\u0107e), kamenog oru\u0111a (ru\u010dni \u017ervanj), kosti razli\u010ditih \u017eivotinja (ovce, jelena, divlje ma\u010dke) i ulomaka lju\u0161tura dagnje. Prona\u0111ena su i dva dje\u010dja kostura polo\u017eena u raku zgr\u010dena na desni bok, poput djeteta u maj\u010dinoj utrobi, koja, prema polo\u017eaju u vertikalnoj stratigrafiji, pripadaju vremenu neolitika.<\/p>\n<p>Ukupno je u Ozi\u0111anoj pe\u0107ini utvr\u0111eno trideset \u0161est razli\u010ditih svojti beskralje\u017enjaka, koje spadaju u \u010dak devetnaest vi\u0161ih sistematskih kategorija: grinje (Acari), pau\u010dnja\u010di\u0107e (Palpigradi), pauke (Araneae), strige (Chilopoda), kornja\u0161e (Coleoptera), skokune (Collembola), dvojenoge (Diplopoda), dvokrilce (Diptera), pu\u017eeve (Gastropoda), jednakono\u017ene rakove (Isopoda), leptire (Lepidoptera), koluti\u0107avce (Anelida), la\u017eipauke (Opiliones), ravnokrilce (Orthoptera), la\u017ei\u0161tipavce (Pseudoscorpiones), grizlice (Psocoptera), \u0161tipavce (Scorpiones), dvorepce (Diplura) i trorepce (Thysanura).<\/p>\n<p>Dominantna skupina su skokuni, nakon njih ravnokrilci, potom pauci i jednakono\u017eni rakovi. Te \u010detiri skupine \u010dine 84 % ukupne faune \u0161pilje. U \u0161pilji obitavaju i \u0161i\u0161mi\u0161i.<\/p>\n<p>\u0160pilja je ure\u0111ena za turisti\u010dke posjete u sklopu pou\u010dno-pje\u0161a\u010dke staze Stinice \u2013 Ro\u0161ki slap \u2013 Ozi\u0111ana pe\u0107ina.<\/p>\n<p>\u0160pilja <strong>Jazinka<\/strong> nalazi se u kanjonu nizvodno od utvrde Ne\u010dven, na nadmorskoj visini od 216 m. Morfologija \u0161pilje je jednostavna. Duga je 42 m, duboka 4 m, a vertikalna razlika iznosi 12 m. Nakon niskog ulaza otvara se dvorana koja se nastavlja u dvadesetak metara dug zasigani kanal. I dok je prednji dio suh, stra\u017enji dio \u0161pilje vrlo je vla\u017ean zbog voda nakapnice i cjednice. Na dnu ve\u0107eg dijela \u0161pilje, a djelomi\u010dno i na zidovima kanala, nalazi se glinoviti sediment.<\/p>\n<p>Sezonske promjene najvi\u0161e utje\u010du na ulazni dio, \u0161to je o\u010dekivano za \u0161pilju takve morfologije. U dijelu \u0161pilje najudaljenijem od ulaza vladaju pravi \u0161piljski uvjeti, koje karakterizira stalna temperatura zraka, prosje\u010dne vrijednosti od oko 12,5 \u00b0C.<\/p>\n<p>U prednjem dijelu \u0161pilje prona\u0111eni su ulomci razli\u010ditih kerami\u010dkih posuda iz kasnoga bron\u010danog i starijeg \u017eeljeznog doba, \u017eivotinjske kosti, bron\u010dana strelica, bron\u010dana fibula, tordirani bron\u010dani torkves s lan\u010di\u0107em. U najdubljem dijelu \u0161pilje prona\u0111ene su ljudske kosti, perlice od staklene paste, nao\u010dalasti bron\u010dani privjesak, udica i bron\u010dane igle. Prednji dio \u0161pilje vjerojatno je kori\u0161ten za stanovanje, a stra\u017enji za pokapanje pokojnika.<\/p>\n<p>U \u0161pilji Jazinki ukupno je evidentirano dvadeset devet svojta iz skupina pu\u017eeva (Gastropoda), pauka (Araneae), la\u017ei\u0161tipavaca (Pseudoscorpiones), la\u017eipauka (Opiliones), grinja (Acari), jednakono\u017enih rakova (Isopoda), striga (Chilopoda), dvojenoga (Diplopoda), skokuna (Collembola), dvorepaca (Diplura), kornja\u0161a (Coleoptera), grizlica (Psocoptera), dvokrilaca (Diptera), ravnokrilaca (Orthoptera) i leptira (Lepidoptera).<\/p>\n<p>Me\u0111u njima je i velik broj endemskih svojti Dinarida i Hrvatske. Troglobiontnoj vrsti skokuna <em>Verhoeffiella margusi<\/em>, stenoendemu NP \u201eKrka\u201c, \u0161pilja Jazinka tipski je lokalitet.<\/p>\n<p><em>Fotografija: Mario Romuli\u0107 &#038; Dra\u017een Stoj\u010di\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na lijevoj obali rijeke Krke nalaze se dvije \u0161pilje iznimno va\u017ene zbog arheolo\u0161kih nalaza u njima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":816,"parent":165,"menu_order":9,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-812","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/812","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=812"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/812\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/816"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=812"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}