Posebnost \u0161pilje je njena, za \u0161pilje u sedri poprili\u010dno velika, duljina od 113 m.<\/b><\/p>\n
\u0160pilja Miljacka III (\u0160pilja pod slapom) otkrivena je slu\u010dajno 1998. godine prilikom pregleda obale rijeke Krke podno sedrene barijere slapa Miljacka. Smje\u0161tena je u samom toku rijeke Krke. Ulaz u \u0161pilju nalazi se u podno\u017eju 7,2 m visokog sedrenog strmca poligenetskog postanka: u njegovu oblikovanju izmjenjivale su se etape akumulacije i denudacije. Posebnost \u0161pilje je njena, za \u0161pilje u sedri poprili\u010dno velika, duljina od 113 m. Duboka je 6,6 m. Nastala je \u0161irenjem inicijalnih pukotina nakon \u0161to je sedra formirana kao stijena. Dostupna je samo ronjenjem. Za povi\u0161enog vodostaja ulaz u \u0161pilju nije mogu\u0107. Hidrolo\u0161ki uvjeti jo\u0161 su jedna zanimljivost \u0161pilje jer na tom dijelu voda te\u010de i kroz \u0161pilju i po povr\u0161ini, koritom rijeke Krke, dakle na dvama nivoima.<\/p>\n
Prema svojoj morfologiji, \u0161pilja Miljacka III jednostavna je \u0161pilja jer osim glavnog kanala nema duljih bo\u010dnih odvojaka. Speleogeneza \u0161pilje predisponirana je pukotinskim sustavima koji su rezultat lomljena sedre i odgovara smjeru pru\u017eanja korita rijeke Krke. \u0160pilja je stalni izvor, a voda se u njoj javlja i kao cijednica i prokapnica. U pro\u0161irenjima kanala nalaze se obilne talo\u017eine siga u obliku stalaktita, saljeva i sigastih kora po stijenkama kanala.<\/p>\n
\u0160pilja je oblikovana u naslagama sedre (izdu\u017eenog sedrenog tijela), koja je vjerojatno holocenske starosti, to\u010dnije: du\u017e kontakta izme\u0111u sedre i mati\u010dne stijene preko koje je sedra talo\u017eena. Mati\u010dna stijena u podini vidljiva je na dijelovima ulaza, povremeno du\u017e \u0161pilje i na kraju njenoga kanala. U mati\u010dnoj stijeni nalazimo, kao rezultat erozije, mikroreljefne oblike, korito i vrtlo\u017ene lonce. Glavnina \u0161pilje oblikovana je u sedri, koja je u usporedbi s mati\u010dnom podlogom mek\u0161a, pa na nju ja\u010de djeluje erozija, koja inicira paragenetski proces i \u0161irenje kanala mehani\u010dkim tro\u0161enjem, na \u0161to ukazuje prete\u017eito sedreni sastav akumuliranog fluvijalnog materijala koji prekriva dno kanala. Pored erozije, kanal povremeno oblikuje i uru\u0161avanje, pa se u sastavu sedimenta na dnu javlja kr\u0161lje i stjenoviti blokovi sedre. Istra\u017eivanjem sedimenta utvr\u0111eno je da se u \u0161pilji talo\u017ei krupni sediment, uglavnom pijesak s varijabilnim udjelima \u0161ljunkovite i muljevite frakcije. Mineralni sastav sedimenta pokazao je da je glavni mineral dominantno kalcit, zatim kvarc, te u tragovima dolomit i tinjci.<\/p>\n
U \u0161pilji Miljacka III zabilje\u017eeni su erozijski ostaci sedimenata koji se nalaze po \u010ditavom profilu kanala (na podu, bokovima i stropu). Ti su sedimenti vjerojatno talo\u017eeni u geolo\u0161koj pro\u0161losti \u0161pilje u freatskim (potopljenim) uvjetima. Budu\u0107i da danas djelomi\u010dno erodiraju, pretpostavlja se da su uvjeti u kojima je dolazilo do njihova talo\u017eenja bili druga\u010diji od dana\u0161njih. S obzirom da su freatski sedimenti \u0161pilje Miljacka III talo\u017eeni i na stalaktitima koji nastaju u vadoznim (zra\u010dnim) uvjetima, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je \u0161pilja prolazila kroz vi\u0161e etapa izmjene vadoznih i freatskih okoli\u0161nih uvjeta.<\/p>\n
Istra\u017eivanje laminiranih \u0161piljskih sedimenata i stalaktita u potopljenom dijelu kanala \u0161pilje Miljacka III ukazalo je na rekristalizaciju siga uslijed cirkulacije porne vode, \u0161to je problem kod odre\u0111ivanja starosti uzoraka. S obzirom na proces rekristalizacije, zaklju\u010deno je da starost tih siga ne mo\u017ee biti uspje\u0161no datirana U-Th metodom.<\/p>\n
U \u0161pilji Miljacka III utvr\u0111ene su, pri\u010dvr\u0161\u0107ene za potopljene stijenke \u0161pilje, neobi\u010dne organske bijelo do \u017eu\u0107kasto obojene formacije. Analiza tih formacija pokazala je da se radi o antozojskom tipu kolonija u kojima je vjerojatno udru\u017eeno vi\u0161e od trideset vrsta bakterija.<\/p>\n
Fotografija: Nenad Buzjak<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Posebnost \u0161pilje je njena, za \u0161pilje u sedri poprili\u010dno velika, duljina od 113 m.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":803,"parent":165,"menu_order":7,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-802","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/802","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=802"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/802\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/803"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=802"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}