\u0160pilja pripada vrijednom dijelu hrvatske geoba\u0161tine <\/b><\/p>\n
Ulaz u \u0161pilju Miljacka II nalazi se u samom kanjonu na desnoj obali rijeke Krke nizvodno od Miljacka slapa na nadmorskoj visini od 115 m.\u00a0Formiran je u prominskim naslagama. To je najdu\u017ei topografski snimljen speleolo\u0161ki objekt na podru\u010dju NP \u201eKrka\u201d. Istra\u017een je u duljini od 3 365 m, ali se iz geolo\u0161kih i geomorfolo\u0161kih karakteristika terena da zaklju\u010diti da se glavni \u0161piljski kanal nastavlja u istome smjeru pa postoji mogu\u0107nost da \u0161pilja bude dulja od pet kilometara.<\/p>\n
\u0160pilja Miljacka II veliki je izazov za speleolo\u0161ka i speleoronila\u010dka istra\u017eivanja. Radi se o te\u0161ko prohodnome speleolo\u0161kom objektu, kojemu maksimalna dubina \u0161pilje iznosi 29 m, a maksimalna vertikalna razlika 50 m. \u0160pilja ima karakteristi\u010dnu ulaznu dvoranu velikih dimenzija s pregradom od kamenih blokova i granja na ulazu (koja je u pro\u0161losti kori\u0161tena za \u010duvanje ovaca). Glavni, ujedno i najdulji, kanal generalno se pru\u017ea u smjeru SZ-JI. Pored suhih kanala, \u0161pilju karakteriziraju povremeni sifon, veliko jezero i (zasad) \u0161est jezerskih sifona. Tre\u0107i sifon prvi je stalno aktivni sifon u \u0161pilji, me\u0111utim za vrijeme vi\u0161ih voda, 1. i 2. sifon tako\u0111er postaju aktivni pa je tada ronjenje iza njih gotovo nemogu\u0107e. U 6. sifonu istra\u017eeno je i topografski snimljeno 445 m, no on se nastavlja dalje.<\/p>\n
Na temelju topografskog nacrta i prikupljenih speleomorfolo\u0161kih podataka, \u0161pilja Miljacka II prema morfolo\u0161kom tipu kategorizira se kao eta\u017eni i razgranati speleolo\u0161ki object. Prema genetskom tipu, spada u tektonsko-erozijske (poligenetske) speleolo\u0161ke objekte jer su u genezi nastanka tektonski pokreti i erozijsko i korozijsko djelovanje vode odigrali glavnu ulogu. Prema hidrolo\u0161kim karakteristikama, Miljacka II objekt je sa stalnim vodenim tokom, u kojemu koli\u010dina vode ovisi o hidrolo\u0161kim prilikama na \u0161irem podru\u010dju.\u00a0\u0160pilja pripada vrijednom dijelu hrvatske geoba\u0161tine.<\/p>\n
U ulaznom dijelu \u0161pilje Miljacka II prevladavaju konglomerati i laporoviti vapnenci, a zavr\u0161ni kanal u potpunosti je oblikovan unutar laporovitih vapnenaca. \u0160pilja je periodi\u010dki jaki izvor. Za visokoga vodostaja \u0161piljom te\u010de podzemna rijeka. U \u0161pilji dominira erozijsko-korozijski stijenski reljef s klasti\u010dnim sedimentima odlaganim iz povremeno jakog vodenog toka ili tektonski raspucali blokovi uru\u0161eni sa stropova kanala. U bokovima kanala i na stropu uzdu\u017e \u0161pilje zamje\u0107uju se dobro razvijeni erozijski oblici, vrtlo\u017eni lonci i strujnice, koji govore o silini vode koja povremeno protje\u010de kroz nju. \u0160pilju krase kalcitni stalagmiti i stalaktiti izuzetne ljepote. Zbog \u010destog poplavljivanja, u stalagmite je uklopljen mulj pa su ve\u0107inom sme\u0111e boje. U ulaznom dijelu \u0161pilje mogu se vidjeti i crne rahle nakupine guana, \u0161i\u0161mi\u0161eva izmeta, a na stropu iznad nakupina sjajna crna kora, vjerojatno fosfatni minerali nastali reakcijom \u0161i\u0161mi\u0161eve mokra\u0107e s vapnencem.<\/p>\n
Uslijed vanjskih vremenskih utjecaja, temperatura zraka u ulaznom dijelu objekta znatno varira i iznosi prosje\u010dno 13,9 \u00b0C, dok je na ve\u0107oj udaljenosti od ulaza stabilnija, s prosje\u010dnom vrijedno\u0161\u0107u od 13,1 \u00b0C.<\/p>\n
U \u0161pilji Miljacka II utvr\u0111ene su pedeset \u010detiri svojte beskralje\u017enjaka, koje spadaju u \u010dak osamnaest vi\u0161ih sistematskih kategorija: grinje (Acari), pauke (Araneae), strige (Chilopoda), kornja\u0161e (Coleoptera), skokune (Collembola), dvojenoge (Diplopoda), dvokrilce (Diptera), pu\u017eeve (Gastropoda), jednakono\u017ene rakove (Isopoda), raku\u0161ce (Amphipoda), desetono\u017ene rakove (Decapoda), malo\u010detina\u0161e (Oligochaeta), la\u017eipauke (Opiliones), opnokrilce (Hymenoptera), ravnokrilce (Orthoptera), la\u017ei\u0161tipavce (Pseudoscorpiones), grizlice (Psocoptera) i dvorepce (Diplura).<\/p>\n
Me\u0111u njima znatan je broj endemskih svojti Dinarida i Hrvatske. Za strigu \u0161piljsku velekamenjarku Eupolybothrus cavernicolus<\/em>, koja je stenoendem, NP \u201eKrka\u201d je tipski lokalitet.<\/em> \u0160pilju naseljava i \u010dovje\u010dja ribica Proteus anguinus<\/em>, endemski vodozemac Dinarida.<\/p>\n U \u0161pilji Miljacka II u dosada\u0161njim istra\u017eivanjima zabilje\u017eeno je devet vrsta \u0161i\u0161mi\u0161a i uvr\u0161tena je na popis Me\u0111unarodno va\u017enih podzemnih skloni\u0161ta za \u0161i\u0161mi\u0161e (UNEP\/EUROBATS).<\/p>\n Fotografija: Vedran Jal\u017ei\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160pilja pripada vrijednom dijelu hrvatske geoba\u0161tine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":798,"parent":165,"menu_order":4,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-797","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/797","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=797"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/797\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=797"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}