Du\u017e kanjonskog dijela obale rijeke Krke na podru\u010dju slapa Miljacka nalaze se sljede\u0107e \u0161pilje: \u0160piljski sustav Miljacka I-V, Miljacka II, Miljacka III (\u0160pilja pod slapom), Miljacka IV (\u0160pilja kod mlina na Miljacki), Miljacka VI i Miljacka VII.<\/b><\/p>\n
\u0160piljski sustav Miljacka I-V<\/strong> jedini je \u0161piljski sustav na podru\u010dju NP \u201eKrka\u201d. Nalazi se na desnoj obali, uzvodno od vodenice Miljacka, na nadmorskoj visini od 102 m. Ukupna duljina istra\u017eenog dijela sustava iznosi 2 456 m, visinska razlika 44 m, a dubina 33 m. Sustav obuhva\u0107a jedinstveni prostor dviju nekada\u0161njih \u0161pilja, Miljacke I i Miljacke V, koje su tijekom istra\u017eivanja provedenih\u00a02001. godine spojene suhim, odnosno 2017. potopljenim kanalom. \u0160piljski sustav ima dva ulaza, me\u0111usobno udaljena svega dvadesetak metara, desetak metara iznad rijeke Krke. Za visokog vodostaja ulazi u \u0161pilje potopljeni su i kroz njih izvire voda. \u0160piljski sustav oblikovan je unutar prominskih naslaga na tektonskom lomu koji se pru\u017ea u smjeru SZ-JI. Vr\u0161ni dio velike dvorane, smje\u0161tene pedesetak metara od prvog ulaza, nalazi se izvan dosega glavnog buji\u010dnog toka pa su u njemu dobro sa\u010duvani istalo\u017eeni stalaktiti i stalagmiti. U ni\u017eim dijelovima, zbog povremene potopljenosti, stalagmiti erodiraju.<\/p>\n \u0160pilja Miljacka IV<\/strong> (\u0160pilja kod mlina na Miljacki) nalazi se unutar zgrade postrojenja starog vodovoda na desnoj obali, uzvodno od HE Miljacka, na nadmorskoj visini od 78 m. Duljina istra\u017eenog dijela \u0161pilje iznosi 302,9 m, visinska razlika je 10 m, a dubina 8 m. \u0160pilja ima dva ulaza: kopneni i vodeni. Vodeni ulaz dostupan je samo ronjenjem. Na kopnenom ulazu u \u0161pilju betonski je zid s ulaznim oknom. U dvorani na ulazu u \u0161pilju nalazi se suhozid. U maloj dvorani evidentiran je prosloj ugljena na nekoliko mjesta.<\/p>\n Zbog jakog vanjskog utjecaja na \u0161pilju i vodenog toka unutar nje, temperatura u \u0161pilji znatno varira tijekom godine. Razlika izme\u0111u najvi\u0161e i najni\u017ee izmjerene temperature iznosi 10,9 \u00b0C, dok je prosje\u010dna temperatura oko 14,5 \u00b0C.<\/p>\n U \u0161pilji Miljacka IV evidentirano je dvadeset devet svojti iz skupina pu\u017eeva (Gastropoda), pauka (Araneae), la\u017ei\u0161tipavaca (Pseudoscorpiones), la\u017eipauka (Opiliones), grinja (Acari), jednakono\u017enih rakova (Isopoda), raku\u0161aca (Amphipoda), desetono\u017enih rakova (Decapoda), striga (Chilopoda), dvojenoga (Diplopoda), skokuna (Collembola), dvorepaca (Diplura), kornja\u0161a (Coleoptera), grizlica (Psocoptera), ravnokrilaca (Orthoptera) i leptira (Lepidoptera). Me\u0111u njima je veliki broj endemskih svojti Dinarida i Hrvatske.<\/p>\n \u0160pilja Miljacka VI<\/strong> nalazi se na lijevoj obali, uz potok koji se ulijeva u rijeku Krku pedesetak metara nizvodno od slapa. U potpunosti je oblikovana u fosilnoj sedrenoj barijeri. \u0160pilja je mali i jednostavan speleolo\u0161ki objekt bez perspektive za daljnja istra\u017eivanja. Duga je\u00a0 svega 5,5 m, duboka 2 m. U njoj nema aktivnog toka, ali kroz nadsloj \u0161pilje u\u010destalo dolazi do prokapavanja vode i formiranja siga. U geolo\u0161koj pro\u0161losti najvjerojatnije je pripadala ve\u0107em \u0161piljskom sustavu, odnosno bila je njegovim dijelom, ali je erozijskim djelovanjem rijeke, dubljenjem njenoga korita i odno\u0161enjem materijala ve\u0107i dio nekada\u0161njeg objekta denudiran. Stalaktiti i stalagmiti u njoj ukazuju na dulji vadozni period, odnosno na fosilni stadij razvoja objekta pogodan za rast siga. Mo\u017ee se pretpostaviti da je \u0161pilja Miljacka VI nekada bila puno ve\u0107i speleolo\u0161ki objekt.<\/p>\n \u0160pilja Miljacka VII<\/strong> nalazi se petnaestak metara od \u0161pilje Miljacka VI. Radi se o jednostavnom speleolo\u0161kom objektu oblikovanom u fosilnoj sedri. Duga je 9 m, duboka 2 m. Objekt je formiran u horizontalnim i subhorizontalnim slojevima, koji su odredili njegovu generalnu morfologiju. U \u0161pilji nema aktivnog toka. U dubljem dijelu \u0161pilje nalaze se brojne sige (stalaktiti, stalagmiti, stalagmati i makaroni), koje, kao i one u \u0161pilji Miljacka VI, ukazuju na vjerojatno dulji period fosilne faze pogodne za njihov rast, na vjerojatnost da se u geolo\u0161koj pro\u0161losti radilo o ve\u0107em speleolo\u0161kom sustavu i na mogu\u0107u povezanost s ostalim speleolo\u0161kim objektima u kanjonu.<\/p>\n \u0160pilja Miljacka II<\/strong> najdulji je speleolo\u0161ki objekt na podru\u010dju NP \u201eKrka\u201d, s velikom raznoliko\u0161\u0107u \u0161piljske faune, a Miljacka III<\/strong> je hidrolo\u0161ki zanimljiva jer na tom dijelu voda te\u010de na dvama nivoima, kroz \u0161pilju i po povr\u0161ini, koritom rijeke Krke.<\/p>\n \u0160pilje izvori na podru\u010dju Miljacka slapa stani\u0161te su jedine prave stigobiontne vrste kralje\u017enjaka (vodozemca) u Europi, \u010dovje\u010dje ribice Proteus anguinus<\/em>, endema Dinarida.<\/p>\n Fotografija: Vedran Jal\u017ei\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Du\u017e kanjonskog dijela obale rijeke Krke na podru\u010dju slapa Miljacka nalaze se sljede\u0107e \u0161pilje: \u0160piljski sustav Miljacka I-V, Miljacka II, Miljacka III (\u0160pilja pod slapom), Miljacka IV (\u0160pilja kod mlina na Miljacki), Miljacka VI i Miljacka VII.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":794,"parent":165,"menu_order":4,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-793","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=793"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/793\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/794"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}