Nastanak siga dio je procesa okr\u0161avanja kojim nastaju \u0161pilje i jame. <\/b><\/p>\n
Naziv siga potje\u010de od latinske rije\u010di sigillum<\/em>, \u0161to zna\u010di kipi\u0107, figura. Me\u0111unarodno je poznat naziv speleothem<\/em>, \u0161to zna\u010di \u0161piljski talog (gr\u010d. sphlaion<\/em> ili spelaion<\/em> = \u0161pilja; jama, thema<\/em> = talog).<\/p>\n Sige su sekundarni mineralni talozi formirani u podzemlju, \u0161piljama i jamama. Nastaju djelovanjem vode a mogu sadr\u017eavati jedan ili kombinaciju vi\u0161e od tri stotine minerala. Najzastupljeniji \u0161piljski minerali u hrvatskim \u0161piljama jesu kalcit, aragonit i led. Kalcit i aragonit \u010dine oko 95 % svih \u0161piljskih minerala. Pojam sige ne ozna\u010dava sam mineral, nego se odnosi na karakteristi\u010dan na\u010din pojavljivanja minerala u \u0161piljama i jamama. Tako npr. mineral kalcit nije siga, ali kalcitni stalaktit u \u0161pilji jest. Dakle, sige su izgra\u0111ene od minerala, odnosno razli\u010diti minerali mogu tvoriti isti tip sige.<\/p>\n Kalcitne sige naj\u010de\u0161\u0107i su i najzna\u010dajniji talozi u mnogim \u0161piljama. Dok rastu u njih se mogu uklopiti i mnogi drugi minerali, pra\u0161ina iz zraka i organski materijal, od spora i zrnaca peluda do kostiju.<\/p>\n Sige razlikujemo ponajprije po obliku, te po na\u010dinu na koji nastaju (kapanjem vode, slijevanjem preko zidova, rasprskavanjem, rastom kristala na povr\u0161ini jezera, talo\u017eenjem u podvodnim sredinama i dr.). Pojedini tipovi siga dobivaju imena obi\u010dno prema morfologiji, kao npr. \u0161piljski biseri i zavjese, te prema okoli\u0161u u kojemu su nastali, kao npr. \u0161piljska splav i podvodne sige.<\/p>\n Do sada je u svijetu izdvojeno \u010dak trideset osam razli\u010ditih tipova siga, od kojih su neki izuzetno rijetki. Naj\u010de\u0161\u0107i oblici siga i neke rijetke sige koje se javljaju u hrvatskome kr\u0161u jesu stalaktiti, stalagmiti, stalagmati (stupovi), zavjese, heliktiti, \u0161piljsko mlijeko, kaskade, kristali i saljevi.<\/p>\n Stalaktiti su najpoznatiji tip siga. Rastu (\u201evise\u201c) od stropa prema podu \u0161pilje. Veli\u010dina, oblik, tekstura i sastav povr\u0161ine stalaktita rezultat su mnogih \u010dimbenika: brzine kapanja, strujanja zraka, isparavanja, vla\u017enosti, temperature, koncentracije otopine, hidrostatskog tlaka, parcijalnog tlaka CO2<\/sub> u otopini i u atmosferi \u0161pilje. Voda koja se procje\u0111uje kroz pukotine u stijenama skuplja se na stropu \u0161pilje u obliku tankoga filma ili kapljica. Kada kapljica postane prete\u0161ka, padne, a zbog izla\u017eenja ugljikova dioksida, na njenim rubovima zaostane sitni kalcitni prsten, ispo\u010detka vezan za strop povr\u0161inskom silom. To je inicijalni prsten, sam po\u010detak rasta budu\u0107e cjev\u010dice. Cjev\u010dica raste sve dok postoji kontinuirani dotok vode. Dijametar cjev\u010dice odre\u0111en je dijametrom kapljice. Najstariji dio stalaktita je njegov sredi\u0161nji dio, a najmla\u0111i zadnji vanjski sloj, uklju\u010duju\u0107i i sam vrh. Na popre\u010dnom presjeku mo\u017ee se razlikovati, kao na godovima drveta, stariji od mla\u0111eg sloja stalaktita. Medutim, pojedini slojevi naj\u010de\u0161\u0107e ne odgovaraju sezonskim klimatskim promjenama (ljeto \u2013 zima), kao kod drveta, nego nastaju u ve\u0107im i nepravilnijim razmacima.<\/p>\n Stalagmiti su sige koje s poda podzemnih prostora rastu prema gore. Najrazli\u010ditijih su oblika, a nastaju kapanjem vode sa stropa ili sa stalaktita iznad njih. Obi\u010dno imaju zaobljen vrh, a i ve\u0107i promjer od pripadaju\u0107ih stalaktita iznad njih. Za razliku od stalaktita, nemaju sredi\u0161nji kanal.<\/p>\n Kada stalagmit naraste toliko da se spoji sa stalaktitom, nastaje stalagmat (stup), koji mo\u017ee biti ogromnih dimenzija.<\/p>\n Saljevi su tako\u0111er vrlo \u010deste sige. Njihov oblik mo\u017ee biti vrlo razli\u010dit, ovisno o podlozi na kojoj nastanu. Saljevi nastaju polaganim slijevanjem tankoga sloja vode po \u0161irokoj povr\u0161ini, pri \u010demu CO2<\/sub> izlazi iz otopine u zrak pa se kalcit kristalizira. Kristali su svojim izdu\u017eenjem generalno orijentirani okomito na povr\u0161inu saljeva. Rast saljeva odvija se u tankim slojevima, koji mogu biti vrlo razli\u010dito obojeni, ovisno o promjenama sastava otopine iz koje se talo\u017ee.<\/p>\n Ledene sige stvaraju se smrzavanjem kapaju\u0107e, teku\u0107e i procjedne vode, te vodene pare iz \u0161piljskoga zraka. Smrzavanjem kapaju\u0107e i teku\u0107e vode nastaju oblici poput obi\u010dnih kalcitnih siga: ledeni stalaktiti, stalagmiti, stupovi, zavjese i saljevi. Ledene sige obi\u010dno imaju glatku povr\u0161inu, s rijetko vidljivim kristalnim plohama leda. Tanke ledene sige prozirne su i bezbojne, a debele modrikaste, modrozelene ili bijele.<\/p>\n Sige se koriste u paleoklimatskim istra\u017eivanjima. Paleoklimatologija je znanstvena disciplina koja istra\u017euje klimatske promjene u pro\u0161losti. Informacije o tim promjenama zapisane su u fizikalnim, kemijskim i organskim zna\u010dajkama siga. Popre\u010dni presjek sige omogu\u0107uje rekonstrukciju nekada\u0161njih klimatskih uvjeta, odnosno mo\u017ee dati odgovor na pitanja o prostornoj i vremenskoj varijabilnosti klime i o brzini i uzrocima prirodnih klimatskih promjena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nastanak siga dio je procesa okr\u0161avanja kojim nastaju \u0161pilje i jame.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":790,"parent":165,"menu_order":3,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-789","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/789","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=789"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/789\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/790"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=789"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}