Speleologija je skup aktivnosti kojima je glavni cilj istra\u017eivanje podzemnih kr\u0161kih fenomena: \u0161pilja, jama, ponora, kaverni i drugih. <\/b><\/p>\n
Rije\u010d speleologija potje\u010de od starogr\u010dkih rije\u010di spelaion<\/em>, \u0161to zna\u010di prirodna podzemna \u0161upljina, i logos<\/em>, \u0161to zna\u010di znanost. Prema tome, doslovni prijevod rije\u010di speleologija je znanost o podzemnim \u0161upljinama.<\/p>\n Primarni je cilj speleolo\u0161kog istra\u017eivanja izrada speleolo\u0161kog nacrta na temelju mjerenja dimenzija \u0161piljskih kanala i njihova pru\u017eanja i dokumentiranje opa\u017eenih geolo\u0161kih, morfolo\u0161kih, hidrolo\u0161kih i drugih svojstava. Slo\u017eenost \u0161pilja i jama zahtijeva posebne tehnike i obu\u010dene timove speleologa, tako da se aktivnost speleologa u dubokim jamama i slo\u017eenim \u0161piljama mo\u017ee opisati kao vrsta podzemnog alpinizma. U tom smislu dio speleolo\u0161kih aktivnosti mo\u017ee se, poput alpinizma, smatrati sportskom djelatno\u0161\u0107u a speleologiju promatrati kao sportsko-znanstvenu djelatnost. Da je speleologija sinteza sporta i znanosti prvi je u Hrvatskoj 1912. godine ustvrdio Umberto Girometta.<\/p>\n U speleolo\u0161kim istra\u017eivanjima sudjeluju za to educirani speleolozi te stru\u010dnjaci i znanstvenici razli\u010ditih profila, vezanih za prou\u010davanje procesa speleogeneze, speleomorfologije, podzemne hidrologije kr\u0161a, podzemne klimatologije i geofizike (geospeleologije) te biospeleologije, koja se bavi \u0161piljskom faunom, izuzetno zanimljivom i bogatom endemskim svojtama zbog izoliranih uvjeta.<\/p>\n Prvi opis speleolo\u0161kih objekata, prije razvoja moderne speleologije, dao je John Beaumont 1680. godine detaljno opisav\u0161i Mendipske \u0161pilje u Engleskoj.<\/p>\n Iako je izraz la sp<\/em>\u00e9l\u00e9ologie<\/em> prvi upotrijebio Francuz Emile Rivi\u00e9r, ocem moderne speleologije smatra se njegov sunarodnjak \u00c9douard-Alfred Martel. On je na geolo\u0161kom kongresu u Besan\u00e7onu 1893. godine tim izrazom prvi put protuma\u010dio istra\u017eivanje prirodnih podzemnih \u0161upljina, \u0161pilja i jama. Speleologijom je nazvao sve djelatnosti vezane za istra\u017eivanje \u0161pilja i jama, prodiranje u njih, njihovo prou\u010davanje i tuma\u010denje, uz kori\u0161tenje svih dostupnih znanstvenih i tehni\u010dkih dostignu\u0107a. Taj su izraz prihvatili svi sudionici kongresa pa se brzo pro\u0161irio po cijelom svijetu.<\/p>\n Dragutin Hirc 1905. godine prvi je u Hrvatskoj upotrijebio izraz \u0161piljarstvo<\/em>, koji se od tada kontinuirano koristi. Izraz speleologija<\/em> i njegove izvedenice u nas je prvi upotrijebio geolog Dragutin Gorjanovi\u0107-Kramberger 1912. godine u Vjesniku geolo\u0161kog povjerenstva za Hrvatsku i Sloveniju<\/em>, u kojemu je objavio, kao njegov predsjednik, \u201eIzvje\u0161taj speleolo\u0161kog odbora za 1911. godinu\u201c. U Hrvatskoj se i dalje koriste oba izraza jer ozna\u010davaju istu djelatnost.<\/p>\n Najstariji zapis o nekoj \u0161pilji u Hrvatskoj nalazi se u crkvenom spisu iz 1096. godine u kojem se spominje \u0160pilja u zaljevu \u017deljina na otoku Ugljanu. Prva opisana \u0161pilja je \u0160pilja \u0160ipun u Cavtatu a opisao ju je dubrova\u010dki vlastelin Jakov Sorko\u010devi\u0107 1580. godine kao Cavtatsku \u0161pilju.<\/p>\n Do kraja 19. stolje\u0107a u Hrvatskoj su \u0161pilje i jame istra\u017eivali samo pojedinci. Prva sustavna istra\u017eivanja \u0161pilja i prvu speleolo\u0161ku ekspediciju organiziralo je Planinarsko-turisti\u010dko dru\u0161tvo Liburnija iz Zadra, osnovano 1899. godine. Prva udruga u Hrvatskoj koju mo\u017eemo smatrati speleolo\u0161kom jest Odbor za ure\u0111enje \u0161pilje Samograd u Peru\u0161i\u0107u, osnovan 1886. godine. Danas u Hrvatskoj djeluje \u010detrdesetak speleolo\u0161kih udruga, neka pod okriljem Hrvatskog speleolo\u0161kog saveza, neka pod okriljem Hrvatskog planinarskog saveza \u2013 Komisije za speleologiju.<\/p>\n Po\u010detkom speleolo\u0161kih istra\u017eivanja podru\u010dja rijeke Krke smatraju se istra\u017eivanja Mirka Maleza iz 1956. godine. Prva sustavna speleolo\u0161ka istra\u017eivanja na \u0161irem podru\u010dju Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c proveli su djelatnici Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba i \u010dlanovi Speleolo\u0161kog odsjeka Hrvatskog planinarskog dru\u0161tva \u017deljezni\u010dar iz Zagreba 1989.\/1990. godine. Uspje\u0161na suradnja s Javnom ustanovom \u201eNacionalni park Krka\u201d nastavljena je pa je 1998. godine istra\u017eeno pet \u0161pilja izvori\u0161ta Miljacka. Speleolo\u0161ki odsjek Hrvatskog planinarskog kluba \u201eSveti Mihovil\u201c iz \u0160ibenika speleolo\u0161ke objekte na \u0161irem podru\u010dju NP \u201eKrka\u201c istra\u017eivao je 2005., 2007., 2009. i 2011. godine. Istra\u017eeno je vi\u0161e od sto speleolo\u0161kih objekata, od toga osamdeset i dvije u samome Parku. Kako bi javnosti pribli\u017eila ljepote podzemlja podru\u010dja NP \u201eKrka\u201d i ukazala na potrebu njegova o\u010duvanja, JU \u201eNP Krka\u201d izdala je Speleolo\u0161ki vodi\u010d Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c<\/em> i monografiju Tajne podzemlja<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Speleologija je skup aktivnosti kojima je glavni cilj istra\u017eivanje podzemnih kr\u0161kih fenomena: \u0161pilja, jama, ponora, kaverni i drugih.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":785,"parent":165,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-784","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/784","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=784"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/784\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/785"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=784"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}