Speleogeneza je slo\u017eeni proces nastanka i razvoja speleolo\u0161kih objekata i dio je sveukupnog procesa okr\u0161avanja. <\/b><\/p>\n
Speleogenezom nastaju speleolo\u0161ki objekti razli\u010ditih oblika i unutra\u0161njih morfolo\u0161kih zna\u010dajki, obuhva\u0107eni pojmom speleomorfologije. Speleogenezom i speleomorfologijom bavi se geospeleologija, grana speleologije koja istra\u017euje oblik i nastanak speleolo\u0161kih objekata u kr\u0161u i sedimenata unutar njih te klimatologiju, hidrologiju i geofiziku podzemlja.<\/p>\n
Za proces speleogeneze, a time i nastanak i razvoj kr\u0161a, potrebna su tri temeljna uvjeta: topive stijene, sekundarna poroznost i prisutnost vode. Glavni geomorfolo\u0161ki proces kojim voda destrukcijski djeluje na stijene jest korozija.<\/p>\n
Tijek speleogeneze mo\u017ee se pratiti kroz nekoliko faza. Speleogeneza zapo\u010dinje izlaganjem topivih stijena atmosferskom utjecaju. Osim povr\u0161inske korozije, iz atmosfere se du\u017e pukotina procje\u0111uje oborinska voda koja korodira njihove stijenke. Taj je proces vrlo spor. Kad voda probije put od ulaza do izlaza iz kr\u0161kog sustava (izvora), pukotine poprime funkciju kr\u0161kog provodnika. Voda se sve br\u017ee kre\u0107e kroz tu pukotinu i \u0161iri je, ali jo\u0161 uvijek ne stvara \u0161pilju. Daljnjim \u0161irenjem pukotina se, uslijed poja\u010dane denudacije stijenki, pretvara u kanal. \u0160irenjem kanala pove\u0107ava se protok vode, pa se procesu korozije pridru\u017euje i fluvijalna erozija, odnosno proces mehani\u010dkog drobljenja i odno\u0161enja \u010destica stijena radom vodenog toka. Na proces speleogeneze veliki utjecaj imaju i promjena polo\u017eaja erozijske baze i razina vode. Sni\u017eavanjem razine vode dolazi do usijecanja kanjona, dok se podizanjem razine vode poja\u010dava denudacija u stropu kanala pa nastaju razli\u010diti oblici \u017eljebova. Taj proces naziva se parageneza.<\/p>\n
Dugotrajnim sni\u017eavanjem razine erozijske baze stvara se vi\u0161e razina kanala a dolazi i do uru\u0161avanja te stvaranja sigovine u kanalima iznad razine vodenog toka. Zavr\u0161na faza u razvoju speleolo\u0161kog objekta po\u010dinje onda kad on izgubi hidrogeolo\u0161ku funkciju. \u0160piljski prostor sve se vi\u0161e zapunjuje sigovinom. Uslijed povr\u0161inske kr\u0161ke denudacije razina povr\u0161ine tako\u0111er se spu\u0161ta pa mo\u017ee uzrokovati mjestimi\u010dno uru\u0161avanje nestabilnog \u0161piljskog stropa, a zatim i cijelog \u0161piljskog kanala tako da nastanu bezstropne \u0161pilje. Va\u017eno je istaknuti da na taj proces veliki modifikatorski utjecaj imaju tektonika, hidrogeolo\u0161ka i litolo\u0161ka obilje\u017eja stijena, geomorfolo\u0161ki procesi, klimatske promjene, promjene razine mora i dr.<\/p>\n
Na podru\u010dju NP \u201eKrka\u201d speleolo\u0161ki objekti formirani su u raznim vrstama geolo\u0161kog supstrata, s izuzetkom fli\u0161nih i dolomitnih naslaga. Ve\u0107ina objekata formirana je unutar prominskih naslaga, konglomerati\u010dno-laporovito-vapnena\u010dkog sastava, i u rudistnim vapnencima.<\/p>\n
U kvartalnim tvorevinama formiranje speleolo\u0161kih objekata vezano je za sedrene barijere. Iako su uglavnom malih dimenzija, te su \u0161pilje posebno zanimljive zato \u0161to su nastale u fosilnoj sedri i zbog sedrenih \u0161piljskih ukrasa u njima.<\/p>\n
Na podru\u010dju NP \u201eKrka\u201d istra\u017eeno je \u0161ezdeset sedam speleolo\u0161kih objekata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Speleogeneza je slo\u017eeni proces nastanka i razvoja speleolo\u0161kih objekata i dio je sveukupnog procesa okr\u0161avanja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":780,"parent":165,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-779","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/779","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=779"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/779\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/780"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=779"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}