Dinarski kr\u0161 jedno je od najve\u0107ih kr\u0161kih podru\u010dja u Europi i svijetu. Obuhva\u0107a podru\u010dje Dinarida, planinskog lanca nazvanog po planini Dinari, smje\u0161tenoj na granici izme\u0111u dalmatinskog dijela Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<\/b><\/p>\n
Glavni smjer pru\u017eanja reljefnih i geolo\u0161kih struktura Dinarida jest sjeverozapad-jugoistok, \u010desto nazivan dinarskim smjerom pru\u017eanja. Najve\u0107i dio dinarskog kr\u0161a, koji obuhva\u0107a sva kr\u0161ka obilje\u017eja (na povr\u0161ini i u podzemlju), nalazi se na podru\u010dju Hrvatske. Zbog jedinstvenih prirodnih obilje\u017eja, geolo\u0161kih karakteristika, \u0161piljske faune i ljepote, Dinarski kr\u0161 pripada svjetskoj prirodnoj ba\u0161tini.<\/p>\n
Dinarski kr\u0161 u svijetu je poznat kao klasi\u010dni tip kr\u0161a (locus typicus<\/em>). Podrijetlo rije\u010di kr\u0161 izvodi se iz indoeuropskog korijena kar<\/em>, \u0161to zna\u010di kamen, kameniti kraj. Rije\u010d kr\u0161 u Hrvatskoj se prvi put spominje 1230. godine u povelji Jurja Parije\u017ei\u0107a kojom je doniran “kras”, lokalitet u blizini mjesta Dobrinj na otoku Krku. Pojam kr\u0161 prihva\u0107en je na globalnoj razini, a brojni nazivi kr\u0161kih fenomena s podru\u010dja Dinarida uvedeni su u originalnom obliku i u me\u0111unarodnu terminologiju (uvala, kamenica, ponor, dolina, hum i polje). Na podru\u010dju Dinarskog kr\u0161a provedena su i prva znanstvena istra\u017eivanja kr\u0161a.<\/p>\n Op\u0107enito, kr\u0161 je specifi\u010dni reljef koji se razvija na podlozi gra\u0111enoj od topljivih stijena. Karakteriziran je posebnim morfolo\u0161kim, hidrolo\u0161kim i hidrogeolo\u0161kim zna\u010dajkama. Procesi stvaranja kr\u0161a nazivaju se zajedni\u010dkim imenom okr\u0161avanje, a dominantan proces je korozija stijena. Okr\u0161avanje je stalan proces pa se reljef pod njegovim utjecajem stalno oblikuje i mijenja. Dinarski kr\u0161 sada se nalazi u fazi razvijenog i zrelog kr\u0161a s jako okr\u0161enim podzemljem, brojnim vrta\u010dama, dolinama, poljima i bogatom podzemnom hidrografskom mre\u017eom.<\/p>\n Talo\u017eenje karbonatnih naslaga kojim je nastalo kr\u0161ko podru\u010dje Dinarida odvijalo se na Jadransko-dinarskoj karbonatnoj platformi, okoli\u0161u \u010diste karbonatne sedimentacije u kojem su istalo\u017eene karbonatne naslage dana\u0161njih vanjskih Dinarida. Takvi uvjeti trajali su sto pedeset milijuna godina, odnosno tijekom razdoblja jure i krede. Sudar struktura biv\u0161e Jadransko-dinarske karbonatne platforme sa strukturama Euroazije koji se dogodio u mla\u0111em eocenu, prije oko trideset pet milijuna godina, uzrokovao je izdizanje do tada istalo\u017eenih karbonatnih stijena i nastanak planinskog lanca Dinarida. Tijekom procesa izdizanja, koji je trajao oko trideset pet milijuna godina, stijene su bile podvrgnute sna\u017enim tektonskim silama. Intenzivno boranje, stvaranje navla\u010dnih struktura i rasjedanje izazvali su mehani\u010dki stres koji je doveo do pucanja stijena i stvaranja mnogobrojnih pukotina. Uz pogodnu umjerenu klimu s dovoljnom koli\u010dinom oborina, stvoreni su idealni uvjeti za razvoj kr\u0161a.<\/p>\n Procjenjuje se da kr\u0161 prekriva gotovo 50 % povr\u0161ine Hrvatske. U hrvatskim dijelovima dinarskog kr\u0161a najintenzivniji primjeri karstifikacije zabilje\u017eeni su u kredi i od eocena do paleocena. Velika povr\u0161ina i debljina kr\u0161a zaslu\u017ene su za bogatstvo oblika reljefa (povr\u0161inskih i podzemnih) i drugih pojava u hrvatskom kr\u0161u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dinarski kr\u0161 jedno je od najve\u0107ih kr\u0161kih podru\u010dja u Europi i svijetu. Obuhva\u0107a podru\u010dje Dinarida, planinskog lanca nazvanog po planini Dinari, smje\u0161tenoj na granici izme\u0111u dalmatinskog dijela Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":774,"parent":165,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-776","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=776"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/776\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/774"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}