{"id":7287,"date":"2023-04-13T09:33:02","date_gmt":"2023-04-13T07:33:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=7287"},"modified":"2023-04-13T09:35:06","modified_gmt":"2023-04-13T07:35:06","slug":"rimska-konjska-oprema-iz-burnuma","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/arheologija\/ciklus-burnum\/rimska-konjska-oprema-iz-burnuma\/","title":{"rendered":"Rimska konjska oprema iz Burnuma"},"content":{"rendered":"<p><strong>U dvadeset godina sustavnih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja na prostoru amfiteatra i vojnog vje\u017ebali\u0161ta u Burnumu prona\u0111eni su brojni predmeti za koje je utvr\u0111eno da su dijelovi konjske opreme<\/strong><\/p>\n<p>Rimljani nisu ba\u0161tinili konjani\u010dku tradiciju. Tijekom vi\u0161estoljetne borbe s narodima koji su imali ukorijenjenu konjani\u010dku tradiciju (posebice Keltima), Rimljani su uvidjeli ubojitu mo\u0107 konjani\u0161tva. U prvim stolje\u0107ima Republike rimski vojni konjanici birani su iz redova gra\u0111anske aristokracije. Bili su sastavni dio legijske formacije, koja se uglavnom sastojala od pje\u0161a\u0161tva. Konjani\u0161tvo je postavljano na krila, s lijeve i desne strane vojne formacije. Vje\u0161ti su vojskovo\u0111e s ciljem razbijanja protivnika na krila legije postavljali konjicu, koja je potom trebala napasti neprijateljske pje\u0161ake s le\u0111a.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de ustroja legije, va\u017eno je napomenuti da je svaka imala svoje konjani\u0161tvo. Obi\u010dno je brojila oko sto dvadeset konjanika, koji su zajedno s ostalim legionarima dijelili \u017eivotni prostor unutar legijskog logora, \u0161to nije bio slu\u010daj s alama i kohortama koje su \u017eivjele u zasebnim logorima (pomo\u0107nim vojnim logorima). Uloga legijskog konjani\u0161tva nije do kraja razja\u0161njenja. Prema nekim mi\u0161ljenjima ona se svodila na izvidni\u010dke zadatke ili prijenos poruka (vezisti) od legije do ostalih postrojbi. Nije isklju\u010deno da im je namjena bila i da \u010duvaju i \u0161tite visoke \u010dasnike u legijama. Po\u010detkom Carstva rimska se konjica dijeli u formacije od petsto konjanika, koje nazivamo ale (lat. <em>alae<\/em>) ili kvingenarije (po broju 500), dok u vrijeme flavijevske dinastije konjica dose\u017ee i do tisu\u0107u konjanika po formaciji. Ale se dijele na manje sastavnice, koje nazivamo <em>turmae. <\/em>Alom zapovijeda prefekt, dok zasebne turme vode dekurioni. Kao i legijske kohorte, svaka ala ima svoju zastavu (<em>vexillium<\/em>), a turme imaju stijeg (<em>signum<\/em>)<em>. <\/em>Konjani\u010dke jedinice dijele se na laku i te\u0161ku konjicu, ovisno o opremi koju posjeduju. Postoji i tip mje\u0161ovite pje\u0161a\u010dko-konjani\u010dke pomo\u0107ne postrojbe (<em>cohors equitata<\/em>). Gotovo sve nose etni\u010dka imena, s obzirom na prostor prvog regrutiranja, u Hispaniji, Galiji, Iliriku, zatim u Siriji, Trakiji, Mauretaniji, Britaniji, Daciji ili drugdje: Batavska, Britanska, Luzitanska, Delmatska, Kirestanska\u2026<\/p>\n<p>Za vladavine cara Oktavijana Augusta regulirani su oblik i struktura pla\u0107eni\u010dkih peregrinskih postrojbi, koje su pretvorene u stalne dragovolja\u010dke profesionalne jedinice pridru\u017eene rimskim legijama, nazvane auksilijama. Peregrini su bile slobodne osobe bez gra\u0111anskog prava, a \u010dinile su ve\u0107inu stanovni\u0161tva u rimskim provincijama. Nakon \u0161to bi odslu\u017eili dvadeset pet godina vojne slu\u017ebe, vojnici peregrini bili bi otpu\u0161teni iz ala sa statusom rimskih gra\u0111ana, \u0161to potvr\u0111uje da su auksilijarne postrojbe imale veliku ulogu u procesu romanizacije.<\/p>\n<p>Oprema konjanika, kako legijskog, tako i auksilijarnog, u prvom stolje\u0107u poznata je. Nosili su kacige tipa Weiller i Niederbieber, koje imaju \u0161ire obrazine i ne\u0161to u\u017ei zatiljni \u0161titnik u odnosu na pje\u0161a\u010dke i pokrivaju u\u0161i. Na kaloti kacige \u010dest je ukras u obliku imitacije kose. \u0160titovi su manji od legionarskih kako bi se njima lak\u0161e manevriralo. Oklop je naj\u010de\u0161\u0107e \u017ei\u010dani (<em>lorica hamata<\/em>), ali je kori\u0161ten i tzv. ljuskavi oklop (<em>lorica squamata<\/em>). Konjani\u010dki ma\u010d tipa <em>spatha<\/em> otprilike je za stopu du\u017ei od pje\u0161a\u010dkog gladija, da bi se njime mogli dohvatiti protivni\u010dki konjanik i pje\u0161ak na tlu i sasje\u0107i udarcem umjesto ubadanjem. Standardno konjani\u010dko oru\u017eje je koplje, a kori\u0161tene su i baca\u010dke sulice. Streli\u010dari su koristili kompozitni luk velike probojne mo\u0107i. Konji su bili opremljeni sedlom drvene konstrukcije, s metalnim okovima i ko\u017enom presvlakom, s \u010detiri roga na uglovima, za koje se konjanik pridr\u017eavao. Rimljani nisu koristili stremen za noge. Konj se bodrio ostrugama. Na konjsku glavu stavljao se ular s povodcem i metalnim \u017evalama. Remenje konjske opreme bilo je ukra\u0161eno aplikama, razvodnicima i privjescima, kojih je velika koli\u010dina na\u0111ena u Burnumu.<\/p>\n<p>Konjani\u010dka oprema iz Burnuma pripada legijskom i auksilijarnom konjani\u0161tvu. Prema vrsti predmeta koji su prona\u0111eni u Burnumu, konjsku opremu mogli bismo podijeliti u dvije skupine: uporabnu i ukrasnu. Uporabni predmeti zastupljeni su spojnim karikama i spojnim kukama remenja, dvodijelnim zapinja\u010dama, metalnim jezi\u010dcima remena, pre\u0111icama, \u017evalama, konjskim sandalama. Izra\u0111eni su od \u017eeljeza i bronce tehnikama kovanja i lijevanja. Bron\u010dani predmeti ukra\u0161eni su kositrenjem i nieliranjem. Sastavni dio konjske orme bile su ukrasne falere, a za jedan takav primjerak moglo bi se re\u0107i da pripada toj skupini predmeta.<\/p>\n<p>Najvi\u0161e je prona\u0111eno ukrasnih predmeta, uglavnom privjesaka, njih vi\u0161e od sto pedeset komada. Prema vrsti, prevladavaju privjesci u obliku ptice, lista, srca, lunule, suze ili kapi, romba i falusa. Izra\u0111eni su od bronce ili bron\u010danih legura tehnikama lijevanja i rezanja, a ukra\u0161eni pokositravanjem i nieliranjem. Posebno se isti\u010de vi\u0161edijelni lunulasti privjesak velikih dimenzija koji je bio apliciran na tri ko\u017ena remena. U njegovoj neposrednoj blizini prona\u0111en je, veoma kvalitetan, modelirani fali\u010dni privjesak koji je s vidljive strane bio pokositren.<\/p>\n<p>Posebno vrijedan nalaz konjske opreme \u010dine konjske sandale. Prona\u0111eno ih je nekoliko u fragmentima, a jedna je sa\u010duvana gotovo u cijelosti. Izra\u0111ene su od \u017eeljeza tehnikom kovanja. Sa\u010duvani cjeloviti primjerak s donje strane ima \u010detiri piramidalna trna koja su sprje\u010davala proklizavanje konja na blatnjavim i sipkim terenima.<\/p>\n<div class=\"fotorama rounded-lg  shadow lblue-bg mt-5   \" data-width=\"100%\" data-ratio=\"16\/10\"  data-nav=\"thumbs\" data-autoplay=\"true\" data-arrows=\"true\" data-transition=\"crossfade\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-1.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-2.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-3.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-4.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-5.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-6.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-7.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-8.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-9.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-10.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-11.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-12.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Rimska-konjska-oprema-13.jpg\" width=\"100%\" \/><\/div><p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U dvadeset godina sustavnih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja na prostoru amfiteatra i vojnog vje\u017ebali\u0161ta u Burnumu prona\u0111eni su brojni predmeti za koje je utvr\u0111eno da su dijelovi konjske opremeRimljani nisu ba\u0161tinili konjani\u010dku tra&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7293,"parent":5958,"menu_order":20,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-7287","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7287"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7287\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7293"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}