{"id":7087,"date":"2023-03-24T07:13:36","date_gmt":"2023-03-24T06:13:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=7087"},"modified":"2023-03-24T07:43:51","modified_gmt":"2023-03-24T06:43:51","slug":"rimsko-staklo-iz-burnuma","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/arheologija\/ciklus-burnum\/rimsko-staklo-iz-burnuma\/","title":{"rendered":"Rimsko staklo iz Burnuma"},"content":{"rendered":"<p><strong>Stakleni materijal iz Burnuma prema kontekstu nalaza datira se uglavnom u prvu polovicu 1. st. a potje\u010de iz svih va\u017enijih radioni\u010dkih sredi\u0161ta onoga doba, iz sjeverne Italije (Akvileje), sirijsko-palestinskog kruga (Sidona) i galsko-rajnskog podru\u010dja<\/strong><\/p>\n<p>Staklo je prvi umjetno stvoren materijal, napravljen taljenjem smjese kvarcnoga pijeska, sode ili pota\u0161e i vapna, kojoj su dodani metalni oksidi radi dobivanja razli\u010ditih boja (bakreni za crvenu i zelenu; \u017eeljezni za zelenu, manganov za ljubi\u010dastu i purpurnocrvenu, kobaltov za tamnoplavu). Izum stakla ve\u017ee se za prostor Fenicije i Egipta, a okvirno je datiran na kraj 3. i po\u010detak 2. tisu\u0107lje\u0107a prije Krista. Najranije tehnike izrade staklenih predmeta (tehnika pje\u0161\u010dane jezgre i tehnika lijevanja i pre\u0161anja u kalup) \u010dinile su proces proizvodnje sporim i te\u0161kim, a izra\u0111ene predmete skupocjenim. Tek je izum lule za puhanje u 1. st. pr. Kr. omogu\u0107io lak\u0161u i br\u017eu proizvodnju razli\u010ditih vrsta staklenih proizvoda, koji od tada primjenu nalaze u svakodnevnom \u017eivotu. U 1. st. i dalje su kori\u0161tene sve tehnike izrade stakla, no krajem toga stolje\u0107a izrada puhanog stakla u potpunosti \u0107e zamijeniti izradu posu\u0111a u kalupu.<\/p>\n<p>Usporedno s tim \u0161irom rimskog svijeta \u2013 u Rimu, Pompejima i Akvileji u Italiji i u provincijama Galiji, Germaniji, Panoniji i Dalmaciji \u2013 nastaju nova sredi\u0161ta staklarstva. Mogu\u0107e je da su nakon rimskih osvajanja nekada\u0161njih helenisti\u010dkih kraljevstava staklari s Istoka migrirali na Zapad, gdje su osnivali staklarske radionice. Iako su te radionice ba\u0161tinile helenisti\u010dku tradiciju, vrlo brzo \u0107e ju nadma\u0161iti zahvaljuju\u0107i novim i inovativnim tehnikama izrade stakla, koje su, izme\u0111u ostalog, omogu\u0107ile proizvodnju jeftinijih staklenih proizvoda.<\/p>\n<p>Brojni stakleni materijal s lokaliteta Burnum tipolo\u0161ki i funkcionalno mo\u017ee se podijeliti u vi\u0161e vrsta. Stolno posu\u0111e (zdjelice, boce, vr\u010devi, \u010da\u0161e, skifosi) slu\u017eilo je za pohranu i konzumiranje jela i pi\u0107a, drugu skupinu \u010dine stakleni predmeti kori\u0161teni u kozmeti\u010dke svrhe (balzamariji, zdjelice, plitice), a tre\u0107u nakit (perle).<\/p>\n<p>Stakleni materijal iz Burnuma prema kontekstu nalaza datira se uglavnom u prvu polovicu 1. st. a potje\u010de iz svih va\u017enijih radioni\u010dkih sredi\u0161ta onoga doba, iz sjeverne Italije (Akvileje), sirijsko-palestinskog kruga (Sidona) i galsko-rajnskog podru\u010dja.<\/p>\n<p>Najbrojniji su nalazi monokromnih ili mozai\u010dnih rebrastih zdjelica izra\u0111enih u kalupu. Rebraste zdjelice, koje se pojavljuju jo\u0161 u doba Republike, proizvodile su se u sirijsko-palestinskim i rimsko-italskim radionicama. Posebno su zanimljive zdjelice izra\u0111ene od mozai\u010dna stakla, izra\u0111ene od spojenih ulomaka vi\u0161ebojnog stakla, \u010dime su oblikovani razli\u010diti predmeti, poput spirala, koncentri\u010dnih krugova i zvijezda ili pak razlivenih uzoraka koji imitiraju mramor. Nalazi mozai\u010dnog stakla prevladavaju u zapadnim dijelovima Carstva, a izlaze iz mode u 2. polovici 1. st. kada ih potiskuju monokromne rebraste zdjelice. Drugu skupinu rebrastih zdjelica \u010dine tzv. <em>Zarte Rippenschalen<\/em>, odnosno zdjelice s apliciranim nitima izra\u0111ene puhanjem. One su proizvedene u staklarskim radionicama na Zapadu, a u Burnum su vjerojatno uvezene iz Akvileje u sjevernoj Italiji.<\/p>\n<p>Posebno se izdvaja malobrojna skupina luksuznih reljefnih \u0161alica izra\u0111enih puhanjem u reljefno ukra\u0161eni kalup koje potpisuju majstori Ennion i Aristeas. Ennion je jedan od najpoznatijih majstora staklara, vjerojatno iz Sidona.<\/p>\n<p>Perle spadaju me\u0111u najstarije predmete oblikovane od stakla. Mogu se nositi na razli\u010dite na\u010dine i imaju razli\u010dite funkcije, od kojih je jedna uvijek ukrasna. Ogrlice od perli no\u0161ene su oko vrata, ruku i gle\u017enjeva. Kori\u0161tene su i kao ukras za kosu i odje\u0107u, a vrlo \u010desto i kao ukras na metalnim dekorativnim predmetima. Neke perle imale su simboli\u010dnu i apotropejsku vrijednost, te su upravo zbog toga izra\u0111ene od stakla, materijala kojemu se pripisuju \u010darobne mo\u0107i. Iako se perle prije svega vezuju za \u017eenski nakit, <em>mundus muliebris<\/em>, nalazimo ih i u dje\u010djim grobovima jer su slu\u017eile i kao amuleti, tj. \u0161titile su djecu za \u017eivota, ali isto tako i nakon smrti. Njihova prisutnost u rimskim vojnim logorima pokazuje da su ih koristili i rimski vojnici, kao ukrase ili kao amulete.<\/p>\n<div class=\"fotorama rounded-lg  shadow lblue-bg mt-5   \" data-width=\"100%\" data-ratio=\"16\/10\"  data-nav=\"thumbs\" data-autoplay=\"true\" data-arrows=\"true\" data-transition=\"crossfade\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-1.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-2.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-3.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-4.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-5.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-6.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-7.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-8.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-9.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-10.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-11.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-12.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-13.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-14.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-15.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-16.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-17.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-18.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/rimsko-staklo-19.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/staklena-casa-Aristej.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/staklena-casa-Enion.jpg\" width=\"100%\" \/><\/div><p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stakleni materijal iz Burnuma prema kontekstu nalaza datira se uglavnom u prvu polovicu 1. st. a potje\u010de iz svih va\u017enijih radioni\u010dkih sredi\u0161ta onoga doba, iz sjeverne Italije (Akvileje), sirijsko-palestinskog kruga (Sidona) i galsko-rajnskog podru\u010dja<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7105,"parent":5958,"menu_order":17,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-7087","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7087","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7087"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7087\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7105"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7087"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}