{"id":6974,"date":"2023-03-17T08:18:49","date_gmt":"2023-03-17T07:18:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=6974"},"modified":"2023-03-17T08:18:49","modified_gmt":"2023-03-17T07:18:49","slug":"rimski-novac-iz-burnuma","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/arheologija\/ciklus-burnum\/rimski-novac-iz-burnuma\/","title":{"rendered":"Rimski novac iz Burnuma"},"content":{"rendered":"

Pojava novca kao plate\u017enog sredstva u svakodnevnoj razmjeni dobara na prostoru aglomeracije Burnum kolidira s dolaskom rimskih vojnih postrojbi i uspostavljanjem trajnog vojnog logora, u kojemu je u 1. st. poslije Krista boravila posada koju je \u010dinila legijska postrojba sa svojim pomo\u0107nim jedinicama<\/strong><\/p>\n

Naime, vojnici su morali dobivati stalnu pla\u0107u, \u0161to zna\u010di da su u Burnum kontinuirano dolazile po\u0161iljke novca za njih, koji su onda tro\u0161ili za osobne potrebe koje nisu bile pokrivene redovitim vojni\u010dkim sljedovanjem.<\/p>\n

U to doba glavna nominala bio je denar (denarius<\/em>). Zbog \u010disto\u0107e srebra iz kojega su kovane i postojane te\u017eine, srebrne su kovanice dugo bile u optjecaju. To je razlog zbog kojega je u kompaktnom kulturnom sloju na sjeveroisto\u010dnoj periferiji vojnog logora, nastalom niveliranjem i nasipanjem terena radi gradnje amfiteatra, prona\u0111eno desetak denara i kvinara (quinarius<\/em>) (koji su vrijedili pola denara) iskovanih krajem 2. i u 1. st. prije Krista.<\/p>\n

Zlatni novac (aureus<\/em>), koji su Rimljani u ve\u0107oj koli\u010dini kovali tek od kraja Republike (njegovo redovito kovanje uveo je August, a nastavili redom i ostali carevi), nije bio u svakodnevnom optjecaju. Naime, zbog velike vrijednosti (25 denara), vi\u0161e je bio obra\u010dunska jedinica kod ve\u0107ih transakcija ili osobna dragocjenost koja se \u010duvala nego plate\u017eno sredstvo koje se koristilo u svakodnevnom prometu. Zato kao posebnost treba izdvojiti aureus<\/em> cara Augusta (kovan 19. \u2013 18. pr. Kr.) prona\u0111en u sloju ispred ju\u017enog ulaza u amfiteatar. August je uveo kovanje bron\u010danog\/bakrenog novca, osnovna nominala bio je as<\/em>, koji je vrijedio \u0161esnaestinu denara. Od posebne bron\u010dane legure, slitine bakra i cinka, mjedi (orichalcum<\/em>), koju su Rimljani dr\u017eali vrjednijom od bronce i bakra, kovane su ve\u0107e nominale, tj. sestercij (sestertius<\/em>), koji je vrijedio \u010detiri asa, i dupondij (dupondius<\/em>), vrijedan dva asa. Najmanja bron\u010dana nominala bio je kvadrans (quadran<\/em>s), koji je vrijedio \u010detvrtinu asa.<\/p>\n

U rimsko doba postojao je problem nedostatka sitnoga novca u optjecaju, odnosno onoga novca kod kojega je tro\u0161ak kovanja prema\u0161ivao njegovu stvarnu vrijednost. Taj su problem Rimljani rje\u0161avali jednostavno: lomili su ve\u0107e nominale i dobivali sitni\u0161. Tijekom istra\u017eivanja na prostoru amfiteatra prona\u0111eno je nekoliko primjeraka bron\u010danih asa slomljenih na pola, a potom i na \u010detvrtinu, da bi se dobile odgovaraju\u0107e vrijednosti za semis (semis<\/em>), koji je vrijedio pola asa, i kvadrans, koji je vrijedio \u010detvrtinu asa.<\/p>\n

Navedene bron\u010dane nominale prona\u0111ene su tijekom arheolo\u0161kih istra\u017eivanja na prostoru amfiteatra i vojnog vje\u017ebali\u0161ta. Pritom je iznimno va\u017eno naglasiti da su svi primjerci bron\u010danog novca prona\u0111eni u kulturnom sloju kovani u razdoblju od Augusta do Klaudija, dakle, na temelju nalaza novca, po\u010detak gradnje amfiteatra i vojnog vje\u017ebali\u0161ta u Burnumu mo\u017ee se datirati u po\u010detak vladavine cara Klaudija (u 42. godinu ili neposredno nakon nje).<\/p>\n

Primjerci novca iz kasnijeg carskog razdoblja i dominata rijetki su, a budu\u0107i da su na\u0111eni pri povr\u0161ini, tj. u plitkom sloju koji je s vremenom nastao iznad izvorne povr\u0161ine za hodanje, ne mogu biti relevantni kod odre\u0111ivanja kronologije gradnje amfiteatra. Najmla\u0111i prona\u0111eni novac jest follis, koji su po\u010detkom 4. st. kovali carevi Dioklecijan, Galerije i Konstantin, ali nema dvojbe da \u0107e se u budu\u0107im arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima prona\u0107i jo\u0161 mno\u0161tvo kovanica koje \u0107e znatno upotpuniti repertoar rimskoga novca i na\u0161a saznanja o njegovoj upotrebi na prostoru legijskog vojnog logora i aglomeracije Burnum tijekom stolje\u0107a.<\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pojava novca kao plate\u017enog sredstva u svakodnevnoj razmjeni dobara na prostoru aglomeracije Burnum kolidira s dolaskom rimskih vojnih postrojbi i uspostavljanjem trajnog vojnog logora, u kojemu je u 1. st. poslije Krista boravila posada koju je \u010dinila legijska postrojba sa svojim pomo\u0107nim jedinicama.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":6978,"parent":5958,"menu_order":16,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6974","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6974"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6974\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6978"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}