{"id":6627,"date":"2023-02-10T07:19:39","date_gmt":"2023-02-10T06:19:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=6627"},"modified":"2023-02-10T07:19:39","modified_gmt":"2023-02-10T06:19:39","slug":"igre-i-gladijatori-u-burnumu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/arheologija\/ciklus-burnum\/igre-i-gladijatori-u-burnumu\/","title":{"rendered":"Igre i gladijatori u Burnumu"},"content":{"rendered":"

Za stanovnike \u0161ireg podru\u010dja amfiteatar u Burnumu zasigurno je bio mjesto odr\u017eavanja spektakularnih borbi, a posjet amfiteatru neizostavni dio dru\u0161tvenog \u017eivota Rimljana<\/strong><\/p>\n

Znanstvenici dr\u017ee da su gladijatorske borbe u Rim mogle do\u0107i iz tri kulturna kruga: iz Etrurije, Kampanije i gr\u010dkih gradova na jugu Italije. U etru\u0161\u010danskim i gr\u010dkim grobnicama otkrivene su, iznad grobnica, freske s prizorima borbi. Livije navodi da su rimski saveznici iz Kampanije nakon pobjede nad Samni\u0107anima priredili ceremonijalne borbe. Krajem 4. ili po\u010detkom 3. st. pr. Kr. u Rimu su se odr\u017eavale gladijatorske borbe uprili\u010dene kao dio pogrebne ceremonije (ludi funebri<\/em>). Prva je zabilje\u017eena 264. g. pr. Kr. S vremenom je broj parova boraca stalno rastao. Kako su bogate aristokratske obitelji u Rimu kroz 2. i 1. st. pr. Kr. akumulirale golemo bogatstvo zbog naglog \u0161irenja dr\u017eave na nove provincije, priljev robova bio je stalan, a gladijatorskih parova u igrama bilo je ve\u0107 na stotine. Unato\u010d tome \u0161to je Senat morao ograni\u010diti njihov broj, borbe su postajale sve va\u017enije politi\u010dko sredstvo pridobivanja ljudi. Nisu samo robovi u njima sudjelovali, nego se su borili i gra\u0111ani, poneki \u010dak iz uglednih senatorskih obitelji.<\/p>\n

Prvi stalni, kameni amfiteatri gradili su se na jugu Italije, gdje su osnovane i prve \u0161kole kojima su upravljali majstori (lanistae<\/em>). Iz najpoznatije \u0161kole, one u Kapui, 73. g. pr. Kr. krenula je Spartakova pobuna robova. Od Augusta nadalje carevi su uvi\u0111ali va\u017enost gladijatorskih igara za unificiranje dr\u017eave i odr\u017eavanje carskog kulta. \u0160efovi najva\u017enijih gladijatorskih \u0161kola pla\u0107ani su iz sredstava carske administracije. Borbe su nadma\u0161ile sve prethodne brojem, raznoliko\u0161\u0107u i ekstravagancijom, a njihovo prire\u0111ivanje postalo je ekskluzivno pravo imperatora. Tro\u0161kom su daleko nadma\u0161ivale teatarske priredbe (ludi scaenici<\/em>) i utrke zaprega (ludi circenses<\/em>). Sudionici su bili ratni zarobljenici i osu\u0111enici, ali i slobodni ljudi dragovoljci.<\/p>\n

Klju\u010dna to\u010dka u razvoju igara bila je izgradnja golemog amfiteatra u Rimu, koju je 70. g. po\u010deo Vespazijan. Amfiteatar je inauguriran deset godina kasnije pod Vespazijanovim sinom Titom. Uz Kolosej, kako je taj amfiteatar kasnije nazvan, bile su \u010detiri gladijatorske \u0161kole.<\/p>\n

Brojni su i razli\u010diti tipovi gladijatora, pogotovo jer su osim uobi\u010dajenih duela prire\u0111ivane i predstave s posebnim scenarijima, kao i borbe sa \u017eivotinjama i lov na njih. Samnis <\/em>(Samni\u0107anin) i Gallus<\/em> nestaju po\u010detkom Carstva, dok je Thraex<\/em> (Tra\u010danin) opstao zajedno s likovima koji se nisu mijenjali stolje\u0107ima: murmillo<\/em>, hoplomachus<\/em>, retiarius<\/em>, secutor<\/em>, eques<\/em>, provocator<\/em>. Essedarii<\/em> se bore na britanskim bojnim kolima, bestiarii<\/em> su obu\u010deni za borbe sa \u017eivotinjama, a postoje \u010dak i gladiatrices<\/em> \u2013 \u017eene gladijatori.<\/p>\n

Za stanovnike \u0161ireg podru\u010dja amfiteatar u Burnumu zasigurno je bio mjesto odr\u017eavanja spektakularnih borbi, a posjet amfiteatru neizostavni dio dru\u0161tvenog \u017eivota Rimljana. Iako su gladijatori vrlo \u010desto bili robovi ili pak osu\u0111eni zlo\u010dinci, ta \u010dinjenica nije utjecala na izuzetnu popularnost koju su u\u017eivali me\u0111u pukom. O popularnosti gladijatora svjedo\u010de zapisi i \u010desti prikazi u umjetnosti. Gladijatore kao ukrasni motiv pronalazimo i na lucernama (svjetiljkama) iz Burnuma, na kojima se jasno mogu identificirati gladijatori tipa murmillo <\/em>i hoplomachus<\/em>.<\/p>\n

Kako su borbe bile smrtonosne, molitve i \u017ertvovanja bili su sastavni dio rituala prije i nakon borbe. Uobi\u010dajeno je da se unutar amfiteatra ili u njegovoj blizini nalazi sveti\u0161te posve\u0107eno Nemezi, bo\u017eici odmazde, za\u0161titinici gladijatora. Burnumski amfiteatar nije izuzetak, stoga je prilikom istra\u017eivanja u zapadnom dijelu prona\u0111eno sveti\u0161te (nastalo pregradnjom stubi\u0161ta) s malim kamenim \u017ertvenikom za \u017ertve paljenice i nekoliko uljanica.<\/p>\n

U Burnumu vjerojatno nisu postojale stalna gladijatorska grupa (familia gladiatoria<\/em>) i \u0161kola za obuku (ludus<\/em>). Ludi <\/em>su se odr\u017eavali povremeno, uz gostovanje putuju\u0107ih gladijatorskih dru\u017eina ili u posebnim prilikama, poput prire\u0111ivanja spektakala s ratnim zarobljenicima (iz Vespazijanova i Titova Judejskog rata).<\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za stanovnike \u0161ireg podru\u010dja amfiteatar u Burnumu zasigurno je bio mjesto odr\u017eavanja spektakularnih borbi, a posjet amfiteatru neizostavni dio dru\u0161tvenog \u017eivota Rimljana<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":6635,"parent":5958,"menu_order":11,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6627","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6627"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6627\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6635"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}