{"id":6315,"date":"2023-01-13T07:21:34","date_gmt":"2023-01-13T06:21:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=6315"},"modified":"2023-01-13T07:21:35","modified_gmt":"2023-01-13T06:21:35","slug":"fra-lujo-marun-nestor-hrvatske-arheologije-i-marni-istrazivac-burnumske-proslosti","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/arheologija\/ciklus-burnum\/fra-lujo-marun-nestor-hrvatske-arheologije-i-marni-istrazivac-burnumske-proslosti\/","title":{"rendered":"Fra Lujo Marun \u2013 nestor hrvatske arheologije i marni istra\u017eiva\u010d burnumske pro\u0161losti"},"content":{"rendered":"

Posebno su zna\u010dajni njegovi terenski dnevnici i rukopisne bilje\u0161ke \u201eStarinarski dnevnici\u201c, s mnogim vrijednim podatcima o arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima \u0161irom Dalmacije<\/strong><\/p>\n

Lujo (Stjepan) Marun, hrvatski arheolog, ro\u0111en je u Skradinu 10. prosinca 1857. godine. Osnovnu \u0161kolu i jedan razred srednje \u0161kole poha\u0111ao je u \u0160ibeniku, odakle je upu\u0107en u franjeva\u010dko sjemeni\u0161te u Sinju, a potom u novicijat na Visovcu. Nakon studija na franjeva\u010dkim bogoslovijama u \u0160ibeniku i Makarskoj stupio je 1875. godine u franjeva\u010dki red na oto\u010di\u0107u Visovcu. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 1880. godine. Imenovan je \u017eupnim pomo\u0107nikom u Drni\u0161u, gdje je pod utjecajem fra Stjepana Zlatovi\u0107a pokazao zanimanje za starohrvatske spomenike.<\/p>\n

Od 1885. godine slu\u017ebu \u017eupnika obna\u0161a u Kninu, gdje se po\u010deo intenzivno baviti srednjovjekovnom arheologijom. Kako bi osigurao legitimitet arheolo\u0161kih istra\u017eivanja koje je provodio na brojnim lokalitetima, osnovao je Odbor za istra\u017eivanje hrvatskih starina u kninskoj okolici, a 1887. godine, na poticaj don Frane Buli\u0107a, i Kninsko starinarsko dru\u0161tvo (poslije nazvano Hrvatsko starinarsko dru\u0161tvo). Vodio je brojna arheolo\u0161ka istra\u017eivanja u Kninu i okolici (Biskupiji, Kapitulu, Vrpolju), Uzdolju, \u017ddrapnju, Sv. Spasu na vrelu Cetine, Ostrovici kraj Bribira, Galovcu kraj Zemunika, \u0160opotu kraj Benkovca, otkrivaju\u0107i spomenike i natpise iznimno vrijedne za hrvatsku povijest i kulturu. Potaknut brojnim nalazima, posebice onima iz srednjovjekovnoga razdoblja, 1893. godine utemeljio je Prvi muzej hrvatskih spomenika u Kninu. Iako je dotad imao stru\u010dnu i organizacijsku potporu don Frane Buli\u0107a, putovi su im se razi\u0161li: don Frane Buli\u0107 osnovao je Dru\u0161tvo za istra\u017eivanje hrvatske povijesti \u201eBiha\u0107\u201c s namjerom da svi starohrvatski spomenici budu smje\u0161teni u Arheolo\u0161ki muzej u Splitu a fra Lujo Marun zagovarao je ideju o jedinstvenome muzeju starohrvatskih spomenika. Za \u017eivota to nije do\u010dekao. Preminuo je u Kninu 15. sije\u010dnja 1939. godine, a 38 godina nakon njegove smrti izgra\u0111en je i za javnost otvoren Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu, kao o\u017eivotvorenje njegove ideje.<\/p>\n

Godine 1895. pokrenuo je \u010dasopis Starohrvatska prosvjeta<\/em>, u kojem su, uglavnom, objavljivani radovi o djelatnosti kninskog Starinarskog dru\u0161tva i Muzeja. Posebno su zna\u010dajni njegovi terenski dnevnici i rukopisne bilje\u0161ke \u201eStarinarski dnevnici\u201c, s mnogim vrijednim podatcima o arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima \u0161irom Dalmacije. \u201eStarinarski dnevnici\u201c objavljeni su 1998. godine u izdanju Muzeja hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika. Arheolo\u0161ku aktivnost fra Marun je zapo\u010deo na drni\u0161kom podru\u010dju za vrijeme slu\u017ebovanja u Drni\u0161u (1881. \u2013 1885. g.). Rekognoscirao je gradinu Petrovac kod Tepljuha i lokalitet Cecela kod Siveri\u0107a, gdje je kasnije i istra\u017eivao, potaknut pri\u010dom da je to mjesto pogibije kralja Zvonimira i da su tu bili dvori kralja Petra Sva\u010di\u0107a. Nakon premje\u0161taja u Knin fra Lujo Marun je 1885. godine nadzirao radove na gradnji \u017eeljezni\u010dke pruge preko Kapitula te je prona\u0161ao plo\u010de s imenima dvojice hrvatskih kraljeva, od kojih je \u010ditljivo Dr\u017eislavovo ime. Prou\u010davao je i dokumentirao srednjovjekovne utvrde na rijekama Krki i \u010cikoli, posebice utvrde Klju\u010dicu i Ne\u010dven, koje je fotografski dokumentirao 1895. godine.<\/p>\n

Veliku pozornost posvetio je arheolo\u0161kom lokalitetu Burnum, rimskom vojnom logoru i municipiju, na kojemu je bio aktivan preko trideset godina, o \u010demu svjedo\u010de i bilje\u0161ke u njegovim Starinarskim dnevnicima<\/em>. Bri\u017eljivo je prikupljao nalaze s toga lokaliteta, pa je velik dio tih nalaza danas sa\u010duvan i smje\u0161ten u Muzeju hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika. U svojim dnevnicima fra Lujo Marun donosi podatke o pronalasku i otkupu arheolo\u0161kih predmeta, a posebno su vrijedni zapisi o pronalasku rimskih epigrafi\u010dkih spomenika. Pojedini rimski natpisi prona\u0111eni u vrijeme fra Luje Maruna danas su nestali, a jedini dokaz da su postojali pronalazimo upravo u Starinarskim dnevnicima<\/em>. Fra Lujo je sudjelovao u arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima Principija 1912. \u2013 1913. godine s Arheolo\u0161kim institutom iz Be\u010da pod vodstvom arheologa Emila Reischa.<\/p>\n

U svjetlu \u201eponovnog\u201c otkri\u0107a rimskog amfiteatra u Burnumu 2002. godine posebno su zanimljivi Marunovi opisi amfiteatra koji govore o impozantnosti tada\u0161njih ostataka: \u201ePregledao sam pomljivo anfiteatar i uvjerio se o njegovoj znamenitosti, ko’ \u0161to sam stekao daljeko bolji pojam o veleva\u017enosti ovih rimskih ru\u0161evina.\u201c<\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posebno su zna\u010dajni njegovi terenski dnevnici i rukopisne bilje\u0161ke \u201eStarinarski dnevnici\u201c, s mnogim vrijednim podatcima o arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima \u0161irom Dalmacije Lujo (Stjepan) Marun, hrvatski arheolog, ro\u0111en je u Skradinu 10. pro…<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":6317,"parent":5958,"menu_order":7,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6315","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6315","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6315"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6315\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6317"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6315"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}