{"id":6297,"date":"2023-01-05T08:22:36","date_gmt":"2023-01-05T07:22:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=6297"},"modified":"2023-01-05T09:08:27","modified_gmt":"2023-01-05T08:08:27","slug":"theodor-mommsen-at-burnum","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/arheologija\/ciklus-burnum\/theodor-mommsen-at-burnum\/","title":{"rendered":"Theodor Mommsen u Burnumu"},"content":{"rendered":"<p><strong>Najpoznatiji svjetski povjesni\u010dar Rimskoga Carstva, Nijemac Theodor Mommsen, u sklopu studijskog putovanja po Dalmaciji 1862. godine posjetio je arheolo\u0161ki lokalitet Burnum. Njegova nazo\u010dnost u na\u0161im krajevima popra\u0107ena je kratkim izvje\u0161\u0107ima u onovremenim tiskovinama.<\/strong><\/p>\n<p>Theodor Mommsen, punim imenom Christian Matthias Theodor Mommsen, ro\u0111en je 30. studenoga 1817. u Gardingu u Schleswigu (danas u Njema\u010dkoj), a umro 1. studenoga 1903. u Charlottenburgu blizu Berlina. Bio je sin protestantskog pastora u Gardingu. Odrastao je u Oldesloeu (sada Bad Oldesloe). Osnovno klasi\u010dno obrazovanje stekao je u vi\u0161im razredima gimnazije Christianeum u Altoni, tada dijelu vojvodstva Holstein. Od 1838. do 1843. godine studirao je pravo na Sveu\u010dili\u0161tu u Kielu. Tada\u0161nji studij prava u Njema\u010dkoj najvi\u0161e se bavio prou\u010davanjem rimskog prava, \u0161to je uvelike utjecalo na njegov budu\u0107i rad. Ideju za koju se zdu\u0161no zalagao, o uskoj povezanosti prava i povijesti, dugovao je svojim profesorima prava te radovima Friedricha Karla von Savignyja, jednog od utemeljitelja povijesne pravne \u0161kole.<\/p>\n<p>Nakon stjecanja zvanja magistra i doktora, stipendija danskog kralja omogu\u0107ila mu je boravak od tri godine (1844. \u2013 1847.) u Italiji, gdje je u Njema\u010dkom arheolo\u0161kom institutu u Rimu istra\u017eivao. To je vrijeme kada je Mommsen osmislio polazni okvir za budu\u0107i <em>Corpus inscriptionum latinarum<\/em>, opse\u017enu zbirku anti\u010dkih natpisa u kamenu, bronci i drugom trajnom materijalu, ure\u0111enih u skladu s osnovnim na\u010delima filolo\u0161ke metodologije. Za taj pothvat pripremao ga je epigrafi\u010dar i latinist Otto Jahn. Ubrzo je postao majstor epigrafike, a prou\u010davanjem, \u010ditanjem i interpretacijom natpisa bavio se i s Bartolomeom Borghesijem, eruditom i klasi\u010darem, koji je izradio obrazac za sustavnu obradu svih latinskih natpisa rimskog svijeta. U sljede\u0107ih nekoliko desetlje\u0107a Mommsen je korpus latinskih natpisa (CIL) pretvorio u izvorno djelo koje je bilo klju\u010dno za dopunjavanje jednostrano knji\u017eevne tradicije i koje je prvi put omogu\u0107ilo sveobuhvatno razumijevanje \u017eivota u anti\u010dkom svijetu.<\/p>\n<p>Godine 1852. pozvan je u Z\u00fcrich (\u0160vicarska), gdje je predavao na pravnom fakultetu. Ve\u0107 1854. godine ponu\u0111eno mu je mjesto profesora na Sveu\u010dili\u0161tu u Breslauu, u Prusiji. Za remek-djelo <em>R\u00f6mische Geschichte<\/em> (<em>Povijest Rima<\/em>) dobio je Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost 1902. godine.<\/p>\n<p>Theodor Mommsen posjetio je Burnum koncem travnja 1862. Zahvaljuju\u0107i nedavno objavljenom \u010dlanku M. Baratte, doznajemo \u0161to se u Burnumu doga\u0111alo od 1850. do 1861. godine, uo\u010di njegova posjeta. U arhivu Njema\u010dkog arheolo\u0161kog instituta u Rimu Baratta je me\u0111u dokumentima i pismima Theodora Mommsena prona\u0161la zapis koji se odnosi na Burnum. Zahvaljuju\u0107i tim bilje\u0161kama, doznajemo dvije vrlo va\u017ene informacije o Burnumu. Prva se odnosi na stanje lukova principija (bazilike) i prvim arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima na prostoru principija.<\/p>\n<p>Najraniji dokument koji je Mommsen prepisao upu\u0107en je iz Okru\u017enog suda u Kninu 17. svibnja 1850. godine Okru\u017enom kapetanatu u Zadru. U njemu je opisano stanje burnumskih lukova principija\/bazilike: \u201eLukovi (u \u0160upljaji blizu Ivo\u0161evaca) nalaze se u tako lo\u0161em stanju da im prijeti potpuno uru\u0161avanje, po\u0161to su skinuti iz morla\u010dke pohlepe potpornji i pomo\u0107na sredstva od \u017eeljeza koja su tamo postavljena prije mnogo godina, tako da \u0107e bez hitre pomo\u0107i ovaj spomenik sti\u0107i sudbina koja je sna\u0161la pro\u0161le zime jedan od njegovih stupova, koji prevrnut bijesom bure sad slu\u017ei kao kamenolom lokalnim Vandalima.\u201c Iz toga izvje\u0161\u0107a doznajemo da se 1849. godine desna strana sredi\u0161njega luka \u201eprevrnula bijesom bure\u201c i da je kamen raznesen.<\/p>\n<p>Sljede\u0107i dokument datiran je 18. studenoga 1859. godine. On je iznimno va\u017ean jer donosi podatke o prvom istra\u017eivanju prostora principija, za koje se do sada nije znalo, a provodio ih je kustos \u0110uro Sunde\u010di\u0107. Zahvaljuju\u0107i Mommsenu, sa\u010duvani su arhitektonski tloris i presjek istra\u017eenoga objekta, a u izvje\u0161\u0107u se spominju i nalazi s tih istra\u017eivanja, posebice kamenih spomenika, od kojih su neki sa\u010duvani i danas.<\/p>\n<div class=\"fotorama rounded-lg  shadow lblue-bg mt-5   \" data-width=\"100%\" data-ratio=\"16\/10\"  data-nav=\"thumbs\" data-autoplay=\"true\" data-arrows=\"true\" data-transition=\"crossfade\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Lukovi-u-Burnumu-prema-Ljubicu.jpg\" width=\"100%\" \/><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/npkrka.hr\/wp-content\/uploads\/Theodor_Mommsen_02.jpg\" width=\"100%\" \/><\/div><p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najpoznatiji svjetski povjesni\u010dar Rimskoga Carstva, Nijemac Theodor Mommsen, u sklopu studijskog putovanja po Dalmaciji 1862. godine posjetio je arheolo\u0161ki lokalitet Burnum. Njegova nazo\u010dnost u na\u0161im krajevima popra\u0107ena je kratkim izvje\u0161\u0107ima &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6300,"parent":5958,"menu_order":6,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6297","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6297"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6297\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}