{"id":6168,"date":"2022-12-23T08:00:19","date_gmt":"2022-12-23T07:00:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=6168"},"modified":"2022-12-29T08:47:22","modified_gmt":"2022-12-29T07:47:22","slug":"marin-zaninovic-velo-grablje-1930-zagreb-2022-korifej-hrvatske-arheologije-kulture-i-humanistickih-znanosti","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/arheologija\/ciklus-burnum\/marin-zaninovic-velo-grablje-1930-zagreb-2022-korifej-hrvatske-arheologije-kulture-i-humanistickih-znanosti\/","title":{"rendered":"Marin Zaninovi\u0107 (Velo Grablje 1930. \u2013 Zagreb 2022.) \u2013 korifej hrvatske arheologije, kulture i humanisti\u010dkih znanosti"},"content":{"rendered":"

Drugoga prosinca 2022. godine u 93. godini \u017eivota napustio je ovaj svijet i zakora\u010dio na Elizejske poljane ugledni hrvatski arheolog, znanstvenik i vrstan pedagog prof. dr. sc. Marin <\/strong>Zaninovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Svjetski priznati znanstvenik iznimna humanisti\u010dkog obrazovanja i djelovanja, \u010dlan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ro\u0111en je u Velom Grablju na Hvaru 18. sije\u010dnja 1930. godine.<\/p>\n

Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u rodnom mjestu, a potom bolsku i splitsku klasi\u010dnu gimnaziju, u kojoj je maturirao 1950. godine. Poha\u0111ao je studij arheologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, na kojem je 1955. diplomirao, a 1965. godine i doktorirao na temu \u201eIlirsko pleme Delmati\u201c. Od 1957. godine predavao je anti\u010dku provincijalnu i ranokr\u0161\u0107ansku arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Kao gostuju\u0107i profesor, predavao je i na drugim visokoobrazovnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, me\u0111u ostalim i na poslijediplomskom studiju Sveu\u010dili\u0161ta u Padovi.<\/p>\n

Du\u017enost predsjednika Hrvatskog arheolo\u0161koga dru\u0161tva obna\u0161ao je od 1969. do 1971. godine. Bavio se arheolo\u0161kim rekognosciranjem i topografskim istra\u017eivanjem na obali i otocima ju\u017ene Hrvatske (Stonu, Cavtatu, Kolo\u010depu, Hvaru i Mljetu), u jugozapadnoj Bosni (Duvnu, Livnu, O\u0161ani\u0107ima), srednjoj i sjevernoj Dalmaciji (Danilu, Petrovu polju, podru\u010dju oko planine Promine, kninskome kraju, aglomeraciji Burnum). Glavno podru\u010dje njegova zanimanja anti\u010dka je i ilirska problematika na isto\u010dnoj obali Jadrana, odnosi ilirskoga stanovni\u0161tva i helenskog i rimskog svijeta, duhovna kultura ilirskih etni\u010dkih zajednica. Iako umirovljen 2002. godine, Marin Zaninovi\u0107 s istim je intenzitetom nastavio s djelovanjem, promi\u010du\u0107i hrvatsku arheologiju u zemlji i diljem svijeta.<\/p>\n

Za svoj predani rad Marin Zaninovi\u0107 dobio je brojne nagrade i priznanja, me\u0111u ostalim i najvi\u0161e strukovno priznanje, Nagradu Hrvatskog arheolo\u0161kog dru\u0161tva \u201eDon Frane Buli\u0107\u201c za \u017eivotno djelo 2002. godine i presti\u017enu Nagradu Hrvatskog dr\u017eavnog sabora za \u017eivotno djelo za cjelokupni znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti. Njegovi Hvarani odu\u017eili su mu se Nagradom grada Hvara za \u017eivotno djelo, koja mu je dodijeljena 2004. godine za njegov polustoljetni znanstveni i pedago\u0161ki rad. Marin Zaninovi\u0107 bio je jedan od najdosljednijih promicatelja hrvatske arheologije i humanisti\u010dkih znanosti i kulture u \u0161irem smislu. Ispra\u0107aj Marina Zaninovi\u0107a bio je u srijedu, 7. prosinca 2022.<\/p>\n

Aglomeracija Burnum \u010desto je bila u fokusu njegova znanstvenog interesa. Veoma \u010desto pokazivao je interes za na\u0161a istra\u017eivanja Burnuma, daju\u0107i nam brojne savjete i preporuke. Uz to je i jedan od recenzenata knjige Rimska vojska u Burnumu. Osim toga, bio je promotor izlo\u017ebe \u201eBurnum \u2013 arheolo\u0161ko blago Krke\u201c 2016. godine u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu i promotor knjige Anti\u010dka ba\u0161tina na nov\u010danicama mediteranskih zemalja, objavljenoj u nakladi Javne ustanove \u201eNacionalni park Krka\u201c.<\/p>\n

Godine 1968., tijekom terenskih obilazaka podru\u010dja sjeverne i srednje Dalmacije, o Burnumu je napisao sljede\u0107e: \u201eBurnum je nesumnjivo bio jedno od va\u017enih sredi\u0161ta u grani\u010dnom podru\u010dju Delmata i Liburna. Takav se pojavljuje i u poznatu Plinijevu tekstu koji ga spominje na prvome mjestu: Burnum, Andetrium, Tribulium<\/em>, nobilitalu proeliis castella<\/em> (N. h. III, 142). Danas mo\u017eemo prihvatiti kao utvr\u0111enu \u010dinjenicu da je svaki ili gotovo svaki ilirski naseobinski lokalitet u brdovitim podru\u010djima na\u0161e zemlje, koji je i poslije poznat kao anti\u010dko naselje, imao svoga gradinskoga prethodnika \u010dije je ime to anti\u010dko naselje redovito preuzimalo. Naziv castellum<\/em>, kojim Plinije naziva Burnum i druge dvije naseobine, ozna\u010duje njihov gradinski zna\u010daj.\u201c U istom se radu osvrnuo i na posjet cara Hadrijana Burnumu, koji se po svemu sude\u0107i zbio oko 118. godine: \u201eDa je taj posjet provinciji Dalmaciji doista u\u010dinio, dokaz je i bakreni sestercij iz serije takozvanih ‘geografskih novaca’ ili ‘novaca putovanja’ koji su kovani za svaku pokrajinu koju je posjetio. Takav jedan novac nabavio je godine 1910. berlinski Numizmati\u010dki kabinet iz Smirne, a objavio ga je K. Regling. Na novcu je na reversu natpis: Exerc(itus) Delmaticus<\/em>. Najvjerojatnije, dakle, na tragu toga jednoga ili vi\u0161e Hadrijanovih posjeta Dalmaciji ostala je nekolicina municipija u unutra\u0161njosti provincije, a u prvom redu na\u0161 Burnum za municipalitet kojega je terminus post quem<\/em> najvjerojatnije godina 118. iz natpisa CIL III 2828<\/em>. Hadrijanov posjet bio je prema tome izrazit poticaj romanizaciji tih podru\u010dja, koja je i Burnum, nekada\u0161nju \u010dvrstu delmatsku gradinu, a sada va\u017eno prometno i naseljeno \u010dvori\u0161te s desne strane Krke, podigla na ugledni rang municipija, kao logi\u010dni slijed jednog razvitka poznatoga iz niza spomenutih sli\u010dnih primjera u Carstvu.\u201c<\/p>\n

Dragi profesore, prona\u0111ite mir na Elizejskim poljanama, na kojima pravednici i ljubimci bogova provode bla\u017eeni \u017eivot, a u tom bla\u017eenstvu borave i bogovi i heroji nakon smrti. Zato vam ne\u0107emo re\u0107i zbogom, nego dovi\u0111enja, jer vjerujemo da \u0107emo se na tim poljanama ponovno sresti.<\/p>\n

Autor: Jo\u0161ko Zaninovi\u0107<\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Drugoga prosinca 2022. godine u 93. godini \u017eivota napustio je ovaj svijet i zakora\u010dio na Elizejske poljane ugledni hrvatski arheolog, znanstvenik i vrstan pedagog prof. dr. sc. Marin Zaninovi\u0107. \u00a0<\/s...\n<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6169,"parent":5958,"menu_order":4,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6168","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6168"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6168\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}