{"id":6075,"date":"2022-12-16T08:16:40","date_gmt":"2022-12-16T07:16:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=6075"},"modified":"2022-12-16T08:16:41","modified_gmt":"2022-12-16T07:16:41","slug":"burnumski-legionari","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/arheologija\/ciklus-burnum\/burnumski-legionari\/","title":{"rendered":"Burnumski legionari"},"content":{"rendered":"

U rimskom vojnom logoru Burnumu bile su stacionirane ukupno \u010detiri legije, \u0161to potvr\u0111uju literarna vrela, nadgrobne stele vojnika i pe\u010dati na krovnim crjepovima<\/strong><\/p>\n

Prva legija koja je boravila na podru\u010dju Burnuma bila je XX. legija Valeria Victrix<\/em><\/strong>. Smatra se da tada Burnum jo\u0161 uvijek nije bio stalni vojni logor. Legiju je osnovao Gaj Julije Cezar 49. godine pr. Kr. Na njezinu amblemu bio je vepar. Istaknula se vojnim intervencijama u Kantabriji, Panoniji i Germaniji, sudjelovala je u invaziji na Britaniju 43. godine i gu\u0161enju ustanka pod vodstvom Budike, britske kraljice, 60. \u2013 61. godine. Posljednji logor u kojem je bila stacionirana bio je Luguvalium (Carlisle). Britaniju je napustila krajem 4. st. te se smatra da je potpuno uni\u0161tena u borbama s Francima i Vandalima. Nije poznata to\u010dna godina njezina dolaska u Ilirik, znamo samo da je u tu provinciju do\u0161la koncem 1. st. pr. Kr. a iz nje oti\u0161la nakon 10. g. posl. Kr. Zasigurno je sudjelovala u osvajanju Panonije 12. \u2013 9. g. pr. Kr., a ne\u0161to kasnije i u gu\u0161enju Velikog delmatsko-panonskog ustanka 6. \u2013 9. g. posl. Kr. U Dalmaciji postoji svega nekoliko epigrafi\u010dkih spomenika koji se mogu povezati s pripadnicima te legije. Me\u0111u njima je i natpis iz Burnuma koji spominje vojnika Salvija Frebrana Bakula, koji je bio hastatus prior<\/em> XX. legije. Na\u017ealost, spomenik je davno izgubljen, ali se sa\u010duvao prijepis natpisa.<\/p>\n

Nakon gu\u0161enja Velikog delmatsko-panonskog ustanka u Burnum je do\u0161la XI. legija Claudia Pia Fidelis<\/em><\/strong>. Legiju je formirao Gaj Julije Cezar 58. g. pr. Kr. za potrebe pohoda na Galiju. Na njezinu amblemu bili su Neptunov trozubac i munje. Osim u ilirskim ratovima, legionari XI. legije sudjelovali su u Drugom da\u010dkom ratu u vrijeme cara Trajana i gu\u0161enju Drugog \u017eidovskog ustanka za cara Hadrijana. Pripadnici XI. legije u Burnumu izgradili su stalni vojni logor. Ta je legija najdu\u017ee boravila na ovim prostorima te se najvi\u0161e spominje u epigrafi\u010dkim spomenicima. S lokaliteta Burnum potje\u010de tridesetak nadgrobnih spomenika vojnika XI. legije. Dvije nadgrobne stele pripadnika te postrojbe izlo\u017eene su u stalnom postavu Arheolo\u0161ke zbirke u Puljanima, a pripadaju Kvintu Gaviju Optatu iz Brixella (Brescia) i Kvintu Juliju Mansuetu iz Coma. Osim toga, diljem Dalmacije prona\u0111eni su veteranski natpisi na temelju kojih se mo\u017ee zaklju\u010diti da je dio islu\u017eenih vojnika XI. legije umirovljen u Dalmaciji. Osim po vojnim pohodima, legionari XI. legije zapam\u0107eni su po ulozi koju su odigrali u Skribonijanovoj pobuni 42. godine. Vojnici su odbili poslu\u0161nost namjesniku provincije Dalmacije Skribonijanu, osigurav\u0161i time tron caru Klaudiju. U znak zahvalnosti Klaudije je legiji dao po\u010dasni naziv Claudia Pia Fidelis<\/em>. Vojnici te legije sudjelovali su u gra\u0111anskom ratu 69. godine kada su stali prvo uz cara Otona, a zatim prisegnuli Vespazijanu, pod \u010dijim su vodstvom svrgnuli cara Vitelija. Kad je gra\u0111anski rat zavr\u0161io, car Vespazijan XI. je legiju poslao u vojni logor Vindonissu (Windisch, \u0160vicarska), gdje je ostala do 102. godine kada se preselila u Brigetio (Sz\u0151ny, Ma\u0111arska). Kasnije joj je trajna baza bio Durostorum (Silistra, Bugarska).<\/p>\n

Car Vespazijan raspustio je osramo\u0107enu IV. Makedonsku nakon Batavskog ustanka 70. godine. Vojnici te legije \u010dinit \u0107e jezgru novoformirane IV. legije, koja nosi Vespazijanovo obiteljsko ime Flavia Felix<\/em>. Na novom amblemu legije bio je lav, simbol Herkula, omiljenog Vespazijanova bo\u017eanstva. Odmah nakon osnutka IV. legija Flavia Felix<\/em><\/strong> stacionirana je u Burnumu, gdje je ostala do 86. godine, kada se prebacila u vojni logor Singidunum (Beograd). U vrijeme cara Trajana sudjelovala je u Da\u010dkim ratovima 101. \u2013 106. godine.<\/p>\n

Posljednja legija koja je boravila u Burnumu bila je VIII. Augusta<\/em><\/strong>, osnovana jo\u0161 u doba Republike. Na njezinu amblemu bio je prikazan bik. Za osvajanja Galije zapovjedni\u0161tvo nad legijom preuzeo je Gaj Julije Cezar, kojemu je slu\u017eila i za gra\u0111anskog rata s Pompejom. Istaknula se u Kantabrijskim ratovima pod zapovjedni\u0161tvom cara Augusta te se vjeruje da je tada dobila po\u010dasni naslov Augusta<\/em>. Osim toga, sudjelovala je u panonskim ratovima, nakon \u010dega je bila stacionirana u vojnom logoru Petoviju (Ptuj) do vremena cara Klaudija, kada je preba\u010dena u Novae (Bugarska) u Meziji. U gra\u0111anskom ratu triju careva pridru\u017eila se Otonu, a nakon njegove smrti stala je na Vespazijanovu stranu. Nakon gra\u0111anskog rata stacionirana je u logoru Argentoratumu (Strasbourg). Boravak VIII. legije u Burnumu jo\u0161 nije razja\u0161njen, ali krovni crjepovi s pe\u010datom spomenute legije ukazuju na to da je u njemu dugo boravila. Osim toga, prona\u0111ene su dvije nadgrobne stele pripadnika te legije. Po svemu sude\u0107i, rije\u010d je o aktivnim vojnicima.<\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U rimskom vojnom logoru Burnumu bile su stacionirane ukupno \u010detiri legije, \u0161to potvr\u0111uju literarna vrela, nadgrobne stele vojnika i pe\u010dati na krovnim crjepovima Prva legija koja je boravila na podru\u010dju Burnuma bila je XX. …<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6076,"parent":5958,"menu_order":3,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6075","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6075","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6075"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6075\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6076"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}