{"id":3051,"date":"2022-08-09T18:41:56","date_gmt":"2022-08-09T16:41:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=3051"},"modified":"2022-08-09T18:42:37","modified_gmt":"2022-08-09T16:42:37","slug":"sume","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/prirodna-bastina\/stanista\/sume\/","title":{"rendered":"\u0160ume"},"content":{"rendered":"

Uz to \u0161to stvaraju uvjete za o\u010duvanje i razvoj bioraznolikosti, \u0161ume doprinose cjelovitom do\u017eivljaju krajobraza u prostoru kontrasta ljutog kr\u0161a, rije\u010dnih tokova i mora. <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Podru\u010dje Parka nalazi se na prijelazu iz vazdazelene mediteranske vegetacijske zone u submediteransku listopadnu te obiluje razli\u010ditim \u0161umskim zajednicama. Nabrojit \u0107emo najzna\u010dajnije.<\/p>\n

\u0160uma hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis<\/em> H-i\u0107 1939) razvija se u uvjetima umjereno tople klime na blagim padinama i zaravnima. Zajednica se nalazi na crvenicama i crnicama povrh vapnenca. Naj\u010de\u0161\u0107e je razvijena u obliku niskih \u0161uma i \u0161ikara, dok je visoka \u0161uma rijetka. Karakteristi\u010dne drvenaste vrste ove zajednice jesu hrast medunac (Quercus pubescens<\/em>), bijeli grab (Carpinus orientalis<\/em>), crni jasen (Fraxinus ornus<\/em>), maklen (Acer monspessulanum<\/em>) i oskoru\u0161a (Sorbus domestica<\/em>). Najljep\u0161a sastojina na podru\u010dju Parka se nalazi na lokalitetu Stinice.<\/p>\n

\u0160uma hrasta crnike i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis<\/em> H-i\u0107 1958) razvija se na podru\u010dju izme\u0111u zimzelene i listopadne vegetacije. Uz hrast crniku (Quercus ilex<\/em>) i crni jasen (Fraxinus ornus<\/em>), flornom sastavu pridolaze planika (Arbutus unedo<\/em>), veliki vrijes (Erica arborea<\/em>), hrast medunac (Quercus pubescens<\/em>) i bijeli grab (Carpinus orientalis<\/em>). \u0160uma zauzima male povr\u0161ine, u razli\u010ditim degradacijskim stadijima, a najljep\u0161e sastojine nalaze se na lokalitetima Ma\u010dkovica i Obla glava.<\/p>\n

\u0160uma hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis<\/em> Ht. 1938), u kojoj hrastu meduncu (Quercus pubescens<\/em>) i crnom grabu (Ostrya carpinifolia<\/em>) pridolaze crni jasen (Fraxinus ornus), javor gluha\u0107 (Acer obtusatum<\/em>), maklen (Acer monspessulanum<\/em>), brekinja (Sorbus aucuparia<\/em>) i mukinja (Sorbus aria<\/em>), nalazi se na podru\u010dju kanjona i sjeverno od Ro\u0161kog slapa na njegovim najni\u017eim polo\u017eajima i blagim padinama.<\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n

Poplavne i vla\u017ene \u0161ume razreda Salicetea purpureae<\/em> razvijaju se uz rije\u010dne doline, gdje je obilje vlage u zraku i tlu. U flornom sastavu dominiraju poljski jasen (Fraxinus angustifolia<\/em>), crna joha (Alnus glutinosa<\/em>) i nizinski brijest (Ulmus minor<\/em>) uz primjesu sive vrbe (Salix cinerea<\/em>) i tru\u0161ljike (Frangula alnus<\/em>).<\/p>\n

Od \u0161umskih zajednica \u010detinja\u010da, na podru\u010dju Parka prevladavaju \u0161ume alepskog bora (Pinus halepensis<\/em>) i \u0161ume crnog bora (Pinus nigra<\/em>). Alepski bor je u starim, sa\u0111enim sastojinama zajedno s \u010dempresom (Cupressus sempervirens<\/em>) razvio bogat sloj autohtonog listopadnog i vazdazelenog grmlja i prizemnog ra\u0161\u0107a. Mlade i srednjedobne sastojine alepskog bora nastale su spontanim \u0161irenjem na sjever du\u017e kanjona, zauzimaju\u0107i strme i opusto\u0161ene padine, ali i opo\u017earene povr\u0161ine na \u0161irem podru\u010dju Parka. Ciljni stani\u0161ni tipovi ekolo\u0161ke mre\u017ee uklju\u010duju poplavne mije\u0161ane \u0161ume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia <\/em>(91F0), vazdazelene \u0161ume hrasta crnike (Quercus ilex<\/em>) (9340) i mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus<\/em> spp. (5210).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uz to \u0161to stvaraju uvjete za o\u010duvanje i razvoj bioraznolikosti, \u0161ume doprinose cjelovitom do\u017eivljaju krajobraza u prostoru kontrasta ljutog kr\u0161a, rije\u010dnih tokova i mora.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3052,"parent":3014,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-3051","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3051","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3051"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3051\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3014"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3052"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3051"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}