{"id":1008,"date":"2022-07-02T13:02:56","date_gmt":"2022-07-02T11:02:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?page_id=1008"},"modified":"2022-07-26T13:07:07","modified_gmt":"2022-07-26T11:07:07","slug":"kljucica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/kulturna-bastina\/srednjovjekovne-utvrde\/kljucica\/","title":{"rendered":"Klju\u010dica"},"content":{"rendered":"

Klju\u010dica, najve\u0107a i najljep\u0161a srednjovjekovna utvrda u Pokr\u010dju, danas najo\u010duvanija, podignuta je na neravnoj, strmoj hridi na obali rijeke \u010cikole. <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Na desnoj strani kanjona rijeke \u010cikole, kilometar od njezina utoka u rijeku Krku, smje\u0161tena je srednjovjekovna utvrda Klju\u010dica ili Klju\u010d. Pripadala je sustavu utvrda koje su podigli hrvatski velika\u0161i Nelipi\u0107i u vrijeme kad su gospodarili prostorom Miljeva\u010dkog platoa. Klju\u010dica se prvi put neizravno spominje 1333. godine kada su mleta\u010dke vlasti od Izana Nelipi\u0107a od Klju\u010da (comiti Ysano de Clavi<\/em>) zatra\u017eile da \u0161ibenskoj op\u0107ini nadoknadi \u0161tetu koju joj je nanio za svojih plja\u010dka\u0161\u00adkih upada na njezino podru\u010dje i da pusti na slobodu zarobljene \u0160iben\u010dane. Poslije Izanove smrti Klju\u010dica je neko vrijeme ostala sjedi\u0161te njegova sina Konstantina, koji se 1337. godine spominje kao knez Klju\u010da (Constantino comiti <\/em>Cluci<\/em>). U prvoj polovici 14. stolje\u0107a \u0160iben\u010dani su uspjeli preko bedema u\u0107i u utvrdu i zapaliti je. Iako su je te\u0161ko o\u0161tetili, nisu je uni\u0161tili. Poslije dugotrajnih borbi, 1343. godine zapo\u010deli su pregovori izme\u0111u suprotstavljenih strana. Mirovnim ugovorom iz 1345. godine Nelipi\u0107i su se obvezali da \u0107e sru\u0161iti novu kulu na Klju\u010dici. Primirje je nagnalo Konstantina da svoje sjedi\u0161te iz Klju\u010dice premjesti u Ne\u010dven iz sigurnosnih razloga. Klju\u010dicu je prepustio, prije 1408. godine, svojim cetin\u00adskim ro\u0111acima (Nelipi\u0107ima Cetinskim). Tada je hrvatsko-ugarski kralj Sigismund (\u017digmund), radi izmirenja s Nelipi\u0107ima te \u201eu ime novog darovanja\u201c, knezu Ivani\u0161u Nelipi\u0107u darovao i grad Klju\u010d u kotaru Promini (in districtu Oprominie). <\/em>Koliko je Klju\u010dica bila va\u017ena utvrda vidi se iz dokumenta iz 1450. godine u kojem stoji da je Venecija spremna platiti petsto, pa i tisu\u0107u dukata, za njezino ru\u0161enje ili dati banu dvjesto dukata ako je prepusti \u0160iben\u010danima.<\/p>\n

<\/div>

 <\/p>\n

Po\u010detkom 16. stolje\u0107a \u0161ibenski i drni\u0161ki kraj sve su \u010de\u0161\u0107e bili izlo\u017eeni upadima Osmanlija, koji su ih temeljito oplja\u010dkali. Doma\u0107e stanovni\u0161tvo bje\u017ealo je u utvr\u0111ene gradove ili na \u0161ibenske otoke. Oko 1522. godine Turci su zauzeli gotovo \u010ditavo \u0161ibensko zale\u0111e, me\u0111u ostalim i Klju\u010dicu, koja je u njihovu posjedu ostala sve do Kandijskog rata 1648. godine. Iako su utvrdu s dijelom ostalih izgubljenih teritorija pregovorima vratili u svoj posjed, Turci su je napustili. Izgubila je strate\u0161ki zna\u010daj, a zbog nepristupa\u010dnosti terena na kojemu je podignuta ostala je gotovo \u010ditava sa\u010duvana.<\/p>\n

Klju\u010dica je pravokutna oblika. Sastoji se od utvr\u0111enja i ogra\u0111enog podgra\u0111a. Unutar utvrde sa\u010duvani su zidovi vi\u0161ekatne pala\u010de, ku\u0107e katnice nepoznate namjene i pomo\u0107nih prostorija prislonjenih uz sjeverni i sjeveroisto\u010dni zi\u00add. Zid podgra\u0111a velikim je dijelom sa\u010duvan, zajedno s dvori\u0161nim vratima podno zapadne kule i ostatcima utvr\u0111enih vrata u jugoza\u00adpadnom kutu dvori\u0161ta.<\/p>\n

Sonda\u017ena arheolo\u0161ka istra\u017eivanja provedena su u jugoisto\u010dnom i sjevernom dijelu utvrde. Istra\u017eivanja su iznjedrila raznovrsne nalaze: doma\u0107u keramiku i finu majoliku (13. \u2013 15. st.), ulomke goti\u010dkih arhitektonskih elemenata, ulomke stakla, kamene kugle projektila i metalne predmete, me\u0111u kojima prevladavaju kovani \u017eeljezni \u010davli razli\u010ditih veli\u010dina. Istovremeno s arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima, provode se i za\u0161titni radovi na arhitektonskim ostatcima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klju\u010dica, najve\u0107a i najljep\u0161a srednjovjekovna utvrda u Pokr\u010dju, danas najo\u010duvanija, podignuta je na neravnoj, strmoj hridi na obali rijeke \u010cikole.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2189,"parent":182,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1008","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1008"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1008\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/182"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2189"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}