{"id":6137,"date":"2022-12-20T14:03:51","date_gmt":"2022-12-20T13:03:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?post_type=newsletter&#038;p=6137"},"modified":"2022-12-23T11:45:12","modified_gmt":"2022-12-23T10:45:12","slug":"tri-slapa-gornjeg-toka-rijeke-krke","status":"publish","type":"newsletter","link":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/newsletter\/tri-slapa-gornjeg-toka-rijeke-krke\/","title":{"rendered":"Tri slapa gornjeg toka rijeke Krke"},"content":{"rendered":"<p><strong>Gornji tok rijeke Krke,<\/strong> <strong>uokviren udaljenim horizontima kr\u0161ke visoravni s kulisom dinarskih planina, pro\u017eet je va\u017enim povijesnim zbivanjima, velikim bitkama i rimskim cestama, ali prije svega dubokim kanjonom u kojem se ru\u0161e manje poznati, ali veli\u010danstveni slapovi. Voda koja se usijecala u vapnena\u010dki kr\u0161 najprije je oblikovala zaravan, a potom u nju usjekla kanjon. Kao najmla\u0111i oblici u kanjonu, nastali su slapovi. Podru\u010dje rijeke Krke spoj je suprotnosti, siroma\u0161nog kr\u0161a i rasko\u0161ne vode, posebno izra\u017eene u gornjem toku, izme\u0111u drevne Bukovice i \u010duvene Promine, gdje se na udaljenosti od svega \u010detiri kilometra nalaze pet slapova, jezero i brzac. Posjetiti se mogu tri slapa: Bilu\u0161i\u0107a buk, Brljan i Manojlovac.<\/strong><\/p>\n<p>Bilu\u0161i\u0107a buk, prvi od sedam slapova rijeke Krke, stije\u0161njen je u kanjonu 16 km nizvodno od njezina izvora, 9 km od Knina. S ruba kanjona najprije se \u010duje udaljeni huk vode. To se preko dviju sedrenih stepenica Buka prelijeva sva voda Krke. Bilu\u0161i\u0107a buk dug je tristo, \u0161irok stotinjak metara, s ukupnom visinskom razlikom od 22,4 m. Za niska vodostaja voda se prelijeva kroz usjek \u0161irok svega tridesetak metara. Izvan dana\u0161njeg vodotoka mo\u017ee se vidjeti sa\u010duvana, izuzetno atraktivna, \u201efosilna sedra\u201c. Rije\u010d je o vodotoku koji je bio aktivan u geolo\u0161koj pro\u0161losti, a sedra je stara oko 125 000 godina.<\/p>\n<p>Ljuti se kr\u0161 kod Brljanskog jezera pretvara u mek\u0161u, plodnu zemlju, a Krka ulazi u polja. Voda jezera prelijeva se preko slapa Brljan samo za visokog vodostaja. Sedrena barijera slapa Brljan duga je oko 300 m, \u0161iroka oko 180 m, a ukupan pad iznosi 15,5 m. Slap je okru\u017een bujnim submediteranskim raslinjem, malim pa\u0161njacima i kultiviranim poljima. U toplom dijelu godine slap je suh, a presu\u0161i i gotovo pola kilometra dugo ujezereno korito rijeke Krke izme\u0111u Brljana i Manojlova\u010dkih slapova. Zato zelenilo submediteranskog raslinja buja u prolje\u0107e.<\/p>\n<p>Manojlovac je tre\u0107i, najvi\u0161i i, prema mi\u0161ljenju mnogih, najljep\u0161i slap rijeke Krke. Dug je oko 500 m, \u0161irok od 80 do 100 m. Sastoji se od niza sedrenih barijera, ukupno visokih 59,6 m. Najvi\u0161a, zadnja barijera nalazi se na mjestu gdje rijeka o\u0161tro zakre\u0107e od sjeverozapada prema jugoistoku, ru\u0161e\u0107i se s visine od 32,2 m. Kanjon u kojem je slap obrastao je submediteranskim raslinjem, a oko slapa na vla\u017enim, sjenovitim mjestima i u polu\u0161piljama raste gospin vlasak (<em>Adiantum capillus veneris<\/em>), rijetka svojta papratnja\u010de, tercijarni relikt tropskog porijekla. Zovu ga i gospine ili viline vlasi. Gospin vlasak uvr\u0161ten je, u kategoriji rijetke svojte, u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gornji tok rijeke Krke, uokviren udaljenim horizontima kr\u0161ke visoravni s kulisom dinarskih planina, pro\u017eet je va\u017enim povijesnim zbivanjima, velikim bitkama i rimskim cestama, ali prije svega dubokim kanjonom u kojem se ru\u0161e manje poznati, ali veli\u010danstveni slapovi. Voda koja se usijecala u vapnena\u010dki kr\u0161 najprije je oblikovala zaravan, a potom u nju usjekla kanjon. Kao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":6138,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6137","newsletter","type-newsletter","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/newsletter\/6137","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/newsletter"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/newsletter"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6137"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/newsletter\/6137\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6138"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6137"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}