Povijest življenja na Roškom slapu

Zbog povoljnog geografskog položaja, Roški slap oduvijek je bio mjesto na kojem je čovjek tražio utočište. Od pretpovijesnih vremena, kada je obitavao u Oziđanoj pećini, rimskoga razdoblja, iz kojega datira i most kojim je premošćena Krka, burnoga srednjeg vijeka, koji simboliziraju utvrde Kamičak i Rogovo, smještene na suprotnim stranama tjesnaca Među gredama, predindustrijskog razdoblja, kojemu, kao spomenici tradicijske gradnje, pripadaju vodenice, do industrijskog doba, u kojemu je na njemu izgrađena hidroelektrana i započeo razvoj turizma, čovjek je uvijek bio prisutan na Roškome slapu. I vi danas kročite njegovim stopama.

Roški je slap ime dobio po gradini Rog, srednjovjekovnoj utvrdi smještenoj na vrhu stijene na desnoj obali Krke, kojoj se danas jedva naziru tragovi. Zbog povoljnih klimatskih uvjeta, Roški slap oduvijek je bio mjesto trajnog naseljavanja: prisutnost čovjeka na tomu prostoru pratimo još od pretpovijesnog doba: na lijevoj obali, pri samom vrhu kanjona iznad Roškoga slapa, nalazi se Oziđana pećina, u kojoj su pronađeni predmeti koji ukazuju na čovjekovu nazočnost od starijeg neolitika do kasnog brončanog doba. Danas je u pećini uređena arheološka zbirka in situ, do koje vodi 517 drvenih stepenica naslonjenih na stijenu u njezinom podnožju.

U antičkom dobu Roški slap bio je u posjedu XI. legije Claudiae Piae Fidelis, utaborene u obližnjem rimskom vojnom logoru Burnumu. Zemljište na Roškom slapu dodjeljivano je vojnim veteranima kao nagrada za vojnu službu, o čemu svjedoče brojni nadgrobni natpisi. Vrijedan spomenik kulturne baštine iz rimskih vremena jest i most koji povezuje obale rijeke na Roškome slapu. Most je nekoliko puta razaran, a temeljito je obnovljen početkom 19. st. za francuske vladavine. Nedaleko od Roškog slapa, na poučno-pješačkoj stazi Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, nalaze se ostaci srednjovjekovne utvrde Kamičak, u kojoj je rođen Juraj Utješenović, prvi hrvatski kardinal.

Još jedno važno svjedočanstvo povijesti i tradicijskog života u tome kraju jesu vodenice na Roškome slapu, koje pripadaju sustavu predindustrijskih postrojenja na rijeci Krki. Kao jedan od najočuvanijih etnografskih spomenika Dalmatinske zagore, dijelom su obnovljene u svom izvornom obliku, pa su danas, okružene slapićima i potočićima, posebna atrakcija za posjetitelje. Nakon napuštanja tradicijskog načina privređivanja vodena snaga rijeke Krke pretvarana je u električnu energiju kojom su pogonjena nova postrojenja. Hidroelektrana Roški slap, sagrađena 1910. na desnoj obali rijeke Krke, do 1918. bila je među deset najvećih elektrana u Hrvatskoj. Danas još uvijek proizvodi električnu energiju.

Foto: Mario Romulić i Dražen Stojčić